HEP će u idućih pet godina uložiti oko 2,1 milijardu kuna u obnovu i revitalizaciju svojih hidroelektrana. Taj ukupno 500-tinjak milijuna eura vrijedan investicijski ciklus, koji je prigodom jučerašnjeg obilježavanja 30. godišnjice rada reverzibilne hidroelektrane Velebit najavio čelni čovjek kompanije Perica Jukić, prvi je sveobuhvatni projekt tehničkog unapređenja hrvatskih hidroelektrana u zadnjih trideset godina, a kad bude završen, osim većim stupnjem sigurnosti, trebao bi rezultirati i povećanjem ukupne proizvodne snage takvih objekata za otprilike 124 megavata. Za ilustraciju o koliko je važnim kapacitetima riječ, treba reći samo kako bi nova elektrana snage 124 megavata, kad bi se gradila, bila šesta po veličini među 26 postojećih HEP-ovih elektrana.

Kad svi projekti revitalizacije budu dovršeni, HEP-ova proizvodnja električne energije na godišnjoj razini bit će uvećana za otprilike 300 milijuna kilovatsati, što je, za usporedbu, oko dvije trećine godišnje proizvodnje svih vjetroelektrana u Hrvatskoj u 2013. Stoga je jasno da se ovaj investicijski ciklus može smatrati pandanom ulaganja u nove kapitalne elektroenergetske objekte, no za razliku od projekata poput Plomina C i hidroenergetskog sustava Kosinj - Senj, ova ulaganja mogu se realizirati u znatno kraćem razdoblju, uz jednostavniju regulativnu proceduru i, u konačnici, uz puno manje rizika.

S druge strane, iza HEP-a su dvije vrlo uspješne poslovne godine, uvelike uvjetovane vrlo kvalitetnim hidrografskim okolnostima. Kako je u tom razdoblju kompanija financijski ojačala, dobro je vrijeme da se taj investicijski potencijal iskoristi na projektima koji će dugoročno ojačati kompanijinu proizvodnu bilancu - HEP i dalje oko 70% svoje energije proizvodi u hidroelektranama.

Ciklus revitalizacije HEP-ovih hidroelektrana započeo je još prije nekoliko godina početkom radova u najvećoj hrvatskoj hidroelektrani - Zakučac. Tamo bi ulaganjem od milijardu kuna trebala biti zamijenjena sva četiri agregata s pomoćnim sustavima, a ukupna instalirana snaga elektrane trebala bi biti povećana za 52 megavata. Specifikum tog projekta jest i da, zbog vitalnog značenja te elektrane za domaći elektroenergetski sustav, prilikom zamjene jednog agregata sva tri preostala moraju biti raspoloživa za rad. Dovršetak tog projekta planira se 2016., a godinu kasnije potpuno bi obnovljena trebala biti i najjužnija hrvatska hidroelektrana - HE Dubrovnik. I tamo je pola posla već obavljeno, a uz ukupni trošak od 320 milijuna kuna, HEP će dobiti novih 20 megavata snage te oko 10 milijuna gigavatsati električne energije godišnje. U tijeku su i pripreme za revitalizaciju hidroelektrane Varaždin, što će stajati oko 370 milijuna kuna, te hidroelektrane Senj, cijene oko 290 milijuna kuna. U ovom će ciklusu revitalizirati još i hidroelektrane Čakovec, Vinodol i Gojak, a financijski najteža trebala bi biti obnova HE Orlovac. Investicija u tu vršnu elektranu snage 237 megavata trebala bi biti veća od pola milijarde kuna. Kako je to na svečanosti u Obrovcu izjavio Jukić, ovaj investicijski ciklus iznimno je važna vijest i za domaću industriju: - Hrvatske tvrtke - projektanti, graditelji, proizvođači elektroopreme, strojarske opreme, montažeri i drugi - potvrdili su se svojom kvalitetom i sposobnošću na jedinstvenom pothvatu izgradnje RHE Velebit i svi oni koji potvrde svoju konkurentnost mogu računati na najveći dio poslova na održavanju, rekonstrukciji i revitalizaciji naših hidroelektrana.

Naime, s iznimkom turbina koje se u Hrvatskoj ne proizvode, sve ostale proizvode i usluge potrebne za realizaciju ovih projekata u stanju su isporučiti hrvatske tvrtke, od kojih neke ionako već desetljećima surađuju s HEP-om na održavanju hidroelektrana. Stoga je za vjerovati da bi i do 90 posto vrijednosti investicije moglo ostati u domaćoj ekonomiji.