Hrvatska poštanska banka je u prvih devet mjeseci 2014. ostvarila operativnu dobit u iznosu od 235,5 milijuna što je 59 milijuna kuna ili 33,4% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Banka je tijekom cijele 2014. izdvajala značajne iznose ispravaka vrijednosti i rezerviranja za loše plasmane i potencijalne obveze, posebice u trećem tromjesečju te je ostvarila neto gubitak od 409,8 milijuna kuna.

Gotovo cjelokupni iznos ispravaka vrijednosti i rezerviranja odnosi se na stari portftelj odobren prije šest i više godina, tvrde u HPB-u. Riječ je o kreditima koji su već bili djelomično rezervirani, a sada su rezervacije dodatno povećane. U skladu s tim ukupna pokrivenost djelomično nadoknadivih i nenadoknadivih kredita porasla je na 52,5%, što je više od prosjeka hrvatskog bankarskog sustava koji krajem lipnja iznosi 48 posto.

"Unatoč visokoj operativnoj dobiti koja je porasla u odnosu na prethodnu godinu za 33,4%, banka je, zbog povećanih rezervacija, iskazala gubitak od 409,8 milijuna kuna. Rezervacije se odnose prvenstveno na portfelj star više od šest godina odnosno na kredite koji nisu bili predmet odobravanja prethodne Uprave koja je Banku ostavila u boljem stanju nego što su je zatekli. Sadašnja pokrivenost od 52,5% u skladu je s dobrom bankarskom praksom i viša je od prosjeka hrvatskog tržišta. Posebno smo ponosni na rast kredita građanima od 4,4% i rast štednje građana za 2,5 posto, komentira rezultate Tomislav Vuić koji je na čelo Hrvatske poštanske banke došao u rujnu 2014.

Imovina Banke u proteklih godinu dana blago je porasla (+0,5%). Krajem rujna 2014. imovina iznosi 18,1 milijardu kuna, a smanjenje od 1,5% u odnosu na kraj prošle godine najvećim je dijelom rezultat spomenutih rezerviranja. Dodatan utjecaj na smanjenje imovine je, kao i kod ostatka bankarskog sustava u Hrvatskoj, imala slabija potražnja za kreditima. Istodobno, izvori Banke su stabilni tijekom cijele godine te nadalje rastu.

Krediti su u posljednjih 12 mjeseci povećani za 1,6 posto, no Banka ima nižu razinu kreditnog portfelja nego krajem 2013. godine. Smanjenje se odnosi na transformaciju kredita financijskim institucijama gdje su sredstva od povrata položena u depozite. Ostatak sredstava uložen je u vrijednosne papire niskog pondera rizičnosti. Razina likvidnosti je visoka.

Kreditiranje stanovništva nastavlja s rastom (+4,4%) pri čemu se ističu stambeni krediti s rastom od 6,5% što je značajno bolje nego kod bankarskog sustava. Banka je nastavila s kreditiranjem dok je u bankarskom sustavu evidentno razduživanje nefinancijskih pravnih osoba. Tako su krediti ovom segmentu zadržani na prošlogodišnjoj razini unatoč značajnom povratu kredita.

Štednja građana raste kontinuirano te je u devet mjeseci 2014. porasla za 2,5 posto. Izvori u obliku depozita iznose 14,5 milijardi kuna, 1,9% niže nego prošle godine i to smanjenje odnosi se na značajni povrat depozita financijskim institucijama zahvaljujući visokoj likvidnosti Banke.

Istodobno, depoziti nefinancijskih pravnih osoba i dalje rastu (+4,2%) iako je kod trgovačkih društava u posljednjem tromjesečju došlo do smanjenja depozita. Banka je tijekom 2014. diverzificirala strukturu izvora ugovorivši povoljne kreditne aranžmane u prvom tromjesečju. Nakon povrata dijela tih kredita, njihov ukupni rast u 2014. i dalje iznosi 50,7 posto.

Najznačajniji utjecaj na poboljšanje operativne dobiti (+33,4%) imao je rast neto kamatnog prihoda za 17,2%. To je rezultat rasta kredita nefinancijskim pravnim osobama i stanovništvu s jedne strane i ugovaranja povoljnih izvora sredstava s druge strane, što se očituje u rastu kamatnog prihoda (+5,0%) i padu kamatnog troška (-7,6%).

Povećanje operativne profitabilnosti ostvareno je uz nešto višu razinu općih i administrativnih troškova (2,1%) uslijed širenja poslovne mreže Banke i rasta troškova regulacije vezanih uz prihode i visinu bilance. Unapređenja poslovanja rezultirala su poboljšanjem C/I pokazatelja efikasnosti poslovanja koji je smanjen sa 62,5% (2013.) na 58,6% na kraju trećeg tromjesečja 2014.