Naime, u Agrokoru su nam kazali kako će porez na dobit od 18 posto biti plaćen u Hrvatskoj i da će ga plaćati krovna holding kompanija u našoj zemlji, za ovu priliku radnog naziva Holding Agrokor HR. Naime, Holding Agrokor HR će biti dioničko društvo (d.d.), dok će ovisne kompanije u holdingu, poput Leda, Jamnice i drugih tvrtki, biti društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i porez na dobit plaćat će Holding.

Situacija je malo kompliciranija kad je posrijedi plaćanje poreza na prihod od dividendi od 12 posto. Radi se o tome da će, na primjer, Holding Agrokor HR uplatiti dividendu od 100 milijuna kuna jednoj od triju vlasničkih kompanija Agrokora u Nizozemskoj, ali kako se radi o uplati između ovisnih društava, porez na taj prihod ne naplaćuje se u okviru Europske unije, svejedno isplaćuje li se u okviru države ili međudržavno. Porez na dividendu plaćaju fizički dioničari, a za pravne subjekte naplaćuje se samo u slučaju ako primatelj dividende ili udjela u dobiti ima najmanje 10 posto udjela u kapitalu društva koje isplaćuje dividendu ili udio u dobiti, te ako najniži postotak udjela ima u neprekidnom razdoblju od 24 mjeseca.

No, kako će u ovom slučaju nizozemska tvrtka biti stopostotni vlasnik Agrokora, tada takve odredbe neće biti "aktivirane", pa neće biti ni plaćanja poreza na dividendu. Osim toga, vjerojatno će sva operativna zarada u prvim godinama rada Holdinga Agrokor HR ići na vraćanje dugova, pa neće biti ni neto dobiti za isplatu.

Ipak, potrebno je reći kako usvojenim nacrtom nagodbe vjerovnika još nije predviđeno hoće li oko 530 milijuna eura založnih prava vjerovnika biti plaćano s razine Holdinga Agrokor HR ili neke od triju nizozemskih tvrtki Agrokorovih vlasnika. Ta odluka spada u onih 10 posto nacrta nagodbe koji još nije dogovoren, a o tome će, kako vidimo, ovisiti i to kako će se plaćati određene vrste poreza, piše Slobodna Dalmacija.

Konačno, kad se radi o porezu na kapitalnu dobit, koji također iznosi 12 posto, a koji se plaća prilikom preprodaje udjela ili dionica u poduzeću ako se ostvari razlika u kupoprodajnoj cijeni, tada državni proračun također neće biti oštećen. Naime, taj porez se plaća u državi u kojoj vlasnik ima ostvaren rezidentni status, pa je svejedno je li vlasnička kompanija u Hrvatskoj ili Nizozemskoj, porez na kapitalnu dobit dioničar plaća u zemlji u kojoj ima rezidentni status. U nekim, pak, slučajevima, pogotovo kad je u pitanju porez na dividendu i kapitalnu dobit, u kojima se radi o dioničarima izvan Europske unije, s kojima Hrvatska nema ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, kao što ga nema sa SAD-om, državni bi proračun mogao biti oštećen.

Na primjer, ako bi vlasnici Agrokora iz SAD-a imali takve kapitalne prihode koji bi bili oporezivi, zbog toga što Hrvatska nema takav ugovor sa SAD-om, a Nizozemska ima, hrvatski proračun bio bi kratak za taj dio poreza. Ali za sada su to situacije koje je teško "izmjeriti" i pretpostaviti.

Službeni pravni razlog, pak, zbog kojih je vlasnička kompanija izdvojena u Nizozemsku jest to što većina novih vlasnika nema rezidentni status u Hrvatskoj, ali jasno je kako je to i zbog toga što će, kako je službeno rečeno, mjerodavno pravo za dužničko-vlasničke instrumente biti englesko i nizozemsko pravo. Dakle, takav model omogućava veću pravnu sigurnost i financijsku fleksibilnost budućim vlasnicima.Na koncu valja kazati kako će se, iako to ne piše u "lex Agrokor", oni dionici ovog postupka koji ne budu zadovoljni nagodbom vjerovnika moći žaliti Visokom trgovačkom sudu.

Kako se pretpostavlja da će Visoki trgovački sud potvrditi nagodbu, tada će takvi dionici morati dignuti tužbu protiv pravovaljanosti nagodbe ili protiv dijela nagodbe, ili će morati tužiti izvanrednog povjerenika zbog toga što je provodio nezakonite radnje tijekom postupka, a koje nemaju veze s nagodbom vjerovnika. Iako je vjerojatnost dobivanja takvih parnica nevelika (pokrenute su samo tri za sve predstečajne nagodbe do sada), čini se prilično jasnim da će moguće obeštećenje od budućih vlasnika Agrokora biti ekstremno teško, ako ne i nemoguće.

Naime, postavlja se pitanje nastavlja li se pravna sljedivost uopće u tom smislu sa starog Agrokora na nove vlasnike Agrokora i njihove tvrtke u Hrvatskoj ili će se eventualna šteta moći nadoknaditi samo od Hrvatske kao kreatora "lexa". To su sve pitanja na koja će odgovore dati, prema tvrdnjama naših sugovornika, samo buduća pravosudna praksa u Hrvatskoj.