U narednih nekoliko mjeseci može se očekivati kraj velikog natjecanja između EU i Moskve. Bitka oko ruskog državnog energetskog diva Gazproma za monopolsku poziciju u Istočnoj Europi u finišu je.

Ruski plinski gigant Gazprom dugo već ima utrte europske staze, dominirajući tržištem energije na kontinentu, razmećući se i provodeći svoja pravila, nekažnjeno, kako navode kritičari. No, sve to bi se moglo uskoro promijeniti.

Dugogodišnji sukob između Gazproma i Europske unije, zbog navodnih namještanja cijena i monopolističke prakse - odnosno spora oko ruskog post-sovjetskog modela poslovanja u odnosu na standarde Europske unije, tj. slobodnu tržišnu konkurenciju - brzo će stići do vrhunca. To bi se moglo dogoditi već na proljeće ove godine, kada je Europska komisija treba objaviti rezultate dvogodišnje istrage o Gazpromu. A kako kažu analitičari, rezultati koji se očekuju neće biti ugodni.

Edward Lucas, međunarodni urednik u britanskom tjedniku The Economist i autor knjige "Prevara: Špijuni, laži i kako Rusija vara Zapad" uvjeren je u to.

"Mislim da ćemo vidjeti, prije svega, spektakularnu količinu lošeg publiciteta za Gazprom, jer će se objaviti popis svih loših stvari koje je Gazprom radio, a onda će uslijediti novčane kazne, koje mogu biti vrlo značajne, a to će također biti prilika za kompanije kojima je enormno naplaćivan plin da pokrenu tužbe protiv Gazproma zbog nevjerojatnih cijena koje su plaćali."

Lucas koji je spor pratio pažljivo, kaže da rezultate konačne istrage Komisije očekuje u svibnju. Nakon toga, kako dodaje, stvari bi trebalo da se kreću veoma brzo, zato što povjerenik EU za energetiku, Gunther Ottinger i povjerenik za konkurenciju Joaquin Almunia, koji su cijeli slučaj i vodili insistiraju da sve bude okončano do kraja njihovih mandata u studenom.

Negativan izvještaj može imati duboko neugodne posljedice po Gazprom, uključujući veoma visoke novčane kazne, loš publicitet i dokaze za konkurente koje mogu iskoristiti za sudske tužbe protiv ruskog plinskog giganta. To bi također moglo primorati ovu kompaniju pod ruskom državnom kontrolom da promijeni svoju dugogodišnju poslovnu praksu na europskom kontinetu.

Pokušavajući to izbjeći, Moskva furiozno radi na tome da postigne preventivni dogovor sa Europskom komisijom. Ruska je delegacija posjetila Bruxelles nekoliko puta posljednjih mjeseci, ali detalji tih pregovora drže se u tajnosti. Bruxelles je godinama omogućavao Gazpromu da provodi monopolističku praksu u Centralnoj i Istočnoj Europi imajući u vidu povijesnu i tržišnu realnost koju je bilo teško promijeniti.

Glavni plinovod koji dovodi sibirski plin preko Ukrajine do Istočne Evrope izgrađen je još u vrijeme Sovjetskog Saveza i potpuno je u vlasništvu Gazproma. Ruski gigant je odlučio da sebi osigura još jedan kojim se može prenositi plin kroz plinovod u Ukrajini, preko Sjevernog toka do Njemačke. Monopol je omogućio Gazpromu da nema slobodne konkurencije, i da sam postavi cijene za europske potrošače. Ono što ga je također učinilo teško osporivim, jest to da je jedini ponuđač na mnogo tržišta za koji osigurava četvrtinu potreba za prirodnim plinom u Europskoj uniji.

Postavlja se naravno pitanje zašto je EU poslije svega tako spreman izazvati Gazprom baš sada? Agata Lokot-Strachota, analitičarka za energetsku politiku u Centru za istočne studije iz Varšave, kaže da je jedan faktor sada novi osjećaj sigurnosti ureda Europske komisije za energiju i konkurenciju:

"Bruxelles želi da se njegovi zakoni poštuju, uključujući u sektoru plina. A ako zapravo imaju poseban odnos s bilo kim to bi značilo da se neki zakoni ne primjenjuju."

Naime, EU želi nametnuti takozvani "Treći energetski paket " zakoni koji su stupili na snagu krajem 2009., a imaju za cilj omogućiti pristup plinovodu nekoj trećoj strani. Ovi zakoni također imaju za cilj "razdvajanje vlasništva" ili odvajanje kompanija koje proizvode energiju, od onih koje je prenose.
Tu su i ekonomski razlozi Bruxellesa da zauzmu oštriju poziciju prema Gazpromu. Zahvaljujući monopolskom položaju u EU- državama koje su nekad bile sovjetski sateliti, kupci u tim zemljama plaćaju u prosjeku jedan i pol puta više za ruski prirodni plin nego u državama članicama EU zapadnije. Zapadno tržište EU ima više izvora plina, uključujući i sa Sjevernog mora, Sjeverne Afrike, Bliskog istoka, ali i Rusije.

Stephan Meister, stručnjak za Rusiju u Europskom savjetu za vanjske poslove u Berlinu, kaže da EU želi otvoriti Istočnu Europu za konkurenciju između više dobavljača.

"Ako bude bilo više liberalizacije mogle bi doći i druge kompanije, mogle bi doći azerbejdžanske ili turske kompanije, ili iz nekog drugog mjesta u Srednjoj Aziji koje bi slale plin kroz Gazpromov plinovod. Dakle postoji nekoliko mogućnosti za korištenje sistema plinovoda (da bi se promovisala konkurencija), a druge opcije su LNG terminal koji se spominje u Poljskoj i u baltičkim državama."

U jednoj od hitnih mjera za razbijanje Gazpromove pozicije u Istočnoj Europi, Njemačka planira poslati ruski plin, koji kupuje relativno jeftino iz Rusije zahvaljujući konkurenciji, u zemlje poput Poljske, koje dave visoke ruske cijene zbog monopola Gazproma. Ideja koja na bilo koji način „preokreće tok "ruskog plina od zapada prema istoku Moskvu dovodi do ludila, ali bi prvi takav uvoz plina iz Njemačke u Poljsku trebao početi 1. travnja.

Konačno, Bruxelles sada pokušava ukrotiti Gazprom i zato što EU želi onemogućiti ruskog diva da dodatno širi monopole i u budućnosti putem svog planiranog plinovoda "Južni tok" ispod Crnog mora do jugoistočne i srednje Europe . Moskva je već naljutila Bruxelles sklapanjem bilateralnih tranzitnih sporazuma s brojnim novim i potencijalnim članicama EU-a za "Južni tok". Bilateralni sporazumi, koji ne obraćaju pažnju na antimonopolsku legislativu EU, takođe su podigli tenzije u odnosima između Bruxellesa i država koje su ih potpisale: Bugarske, Mađarske, Srbije i Slovenije.

Edward Lucas kaže da Bruxelles i dalje očekuje da će EU članice iskoristiti „Južni tok" da nametnu antmonopolske zakone protiv Gazproma retroaktivno, bez obzira na to što bilateralni sporazumi kažu danas:

"Ako Gazprom želi potrošiti puno novca svojih dioničara za izgradnju plinovoda u Evropi uz ogromne troškove, to je u redu, ali to će predstavljati predmet koji potpada pod zakone Europske unije i svi sporazumi s vladama u kontradikciji sa zakonima EU-će bit će i protuzakoniti. Južni tok još nije izgrađen, tako da ni jedan zakon zapravo još nije prekršen. Ono što će EU reći je da, ako idete dalje i izgradite taj plinovod to morate raditi u skladu s EU pravnim sistemom."

Europska komisija je postala izrazito uporna u primjeni svojih antimonopolskih zakona protiv moćnih stranih kompanija u posljednje vrijeme. Jedan od posljednjih primjera je internetski div sa sjedištem u SAD- Google. U nastojanju da izbjegnu veliku novačanu kaznu, Google je bio prisiljen prihvatiti nekoliko antmonoplskih mjera, uključujući i saglasnost da kad god promovira usluge pretraživanja na svojim stranicama u EU, mora prikazivati i usluge konkurentskih kompanija na usporediv način.

Hoće li sličan pristup funkcionieati s Gazpromom? Lokot - Strachota kaže da je problem što je u ovom slučaju, dvije strane imaju bitno različite pristupe poslovanju.

"I EU i Rusija predstavljaju dva potpuno različita načina razmišljanja, postoji sistemska razlika među njima. Možemo reći da će funkcionirati u ravnoteži, jer obje strane trebaju jedna drugu, ali to je prilično nestabilna ravnoteža jer obje strane će pokušati uvjeriti drugu da naprave dogovor prema vlastitim pravilima. Tako da je vrlo teško reći što će biti konačan ishod svega toga."