Financijski inspektorat kaznio je Zagrebačku banku s 33 milijuna kuna, jer je nadzorom Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđeno da od 1. siječnja 2017. do 8. studenoga 2019. nije ispunila sve obveze iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, priopćio je HNB u utorak.

HNB je nadzorom utvrdio ukupno 11 prekršaja vezanih uz kršenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, i to u procjeni rizika pojedinoga poslovnog odnosa, identificiranju i praćenju sumnjivih, složenih i neobičnih transakcija, prijavi sumnjivih transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca, provedbi mjera pojačane dubinske analize stranaka te u sustavu unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, kaže se u priopćenju.

Prekršaje koje je HNB utvrdio Zagrebačka banka počinila je od 1. siječnja 2017. do 8. studenoga 2019., a središnja banka u priopćenju iznosi da se to odnosi na više propusta Zagrebačke banke - nije provela mjere pojačane dubinske analize stranke za 72 klijenta; nije analizirala pozadinu i svrhu 1.126 transakcija koje su identificirane kao složene i neobične, a nisu imale očiglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu; nije se za 2.028 transakcija stranaka koristila listama indikatora kao smjernicama u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma; nije Uredu za sprječavanje pranja novca prijavila 1.122 sumnjive transakcije te nije uspostavila djelotvoran sustav unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.

"Broj, vrsta i trajanje utvrđenih nezakonitosti ukazali su na strukturne nedostatke u provođenju propisanih mjera, radnji i postupaka sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Takvo postupanje posebno je neprihvatljivo uzme li se u obzir pozicija koju Zagrebačka banka u financijskom sustavu Republike Hrvatske ima kao najveća kreditna institucija", kažu u HNB-u.

Odluka Financijskog inspektorata donesena je i postala pravomoćna 30. listopada.

"Ovo je novčana kazna dosad najviša prekršajna kazna izrečena nekoj kreditnoj instituciji u Hrvatskoj, i to ne samo iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, nego i iz svih područja za koja je propisana prekršajna odgovornost kreditnih institucija", ističu iz HNB-a.

Dodaje se da je HNB kao nadzorno tijelo i ovlašteni tužitelj, udovoljavajući obvezi iz Prekršajnog zakona, obavijestila Zagrebačku banku o njezinu pravu na mogućnost sporazumijevanja, što je Zagrebačka banka i iskoristila, te priznala krivnju i pristala na izrečenu novčanu kaznu.

Izrečena visina novčane kazne razmjerna je, kako kažu u HNB-u, utvrđenom broju i težini počinjenih prekršaja.

HNB navodi i da je Zagrebačka banka nakon završenog nadzora HNB-a provela reorganizaciju poslovanja i povećala svoje kapacitete za utvrđivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma te je pristupila provedbi nadzornih mjera na temelju rješenja HNB-a.

Pritom je, kako se navodi, "Zagrebačka banka iskazala primjeren stupanj spremnosti da otkloni utvrđene slabosti unutar sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma" . Između ostaloga, obvezala se provesti 75 mjera kako bi povećala djelotvornost i učinkovitost svojeg sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

U međuvremenu je Zagrebačka banka d.d. obavijestila HNB da je provela sve mjere na koje se obvezala.

"Ovaj slučaj naglašava da provedba mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma od strane banaka ostaje važan prioritet HNB-a te da smo odlučni poduzeti sve mjere kako bi banke poštivale propise u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Hrvatska narodna banka očekuje od banaka da imaju djelotvorne i učinkovite sustave sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koji trebaju biti razmjerni njihovoj veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslova", kaže se u priopćenju.

HNB je o rezultatima nadzora, u skladu sa zakonom, HNB detaljno obavijestio Ured za sprječavanje pranja novca kao i sve nadležne državne institucije, zaključuje se u priopćenju hrvatske središnje banke.

Inače, sumnje da Zagrebačka banka nije poštovala zakonske odredbe o sprečavanju pranja novca pojavile su se početkom ove godine, nakon što je 20. siječnja bivši predsjednik Uprave te banke Miljenko Živaljić podnio ostavku. Iako je u objavi Banke o tome bilo navedeno da je podnosi zbog osobnih razloga, u medijima se pisalo kako je najveća hrvatska banka pod sumnjom da je većem broju svojih klijenata omogućila pranje novca.

Mjesec dana nakon Živaljića, 24. veljače ostavku su dala još dva bivša člana Uprave Zagrebačke banke - Eugen Paić Karega i Nikolaus Maximilian Linarić.

Zagrebačka banka najveća je banka u Hrvatskoj s ukupnom imovinom u vrijednosti od 124,9 milijarda kuna i udjelom na tržištu od 27,8 posto.

HNB provodi izravne nadzore poslovanja banaka vezano uz provedbu ZSPNFT-a prema godišnjem planu izravnih nadzora i u prosjeku provede pet nadzora banaka godišnje. HNB nadzorom provjerava provodi li banka sve mjere koje je obvezna provoditi na osnovi ZSPNFT-a, a s ciljem sprječavanja korištenja bankovnog sustava za pranje novca. Hrvatska narodna banka nije tijelo ovlašteno za provođenje istrage nad klijentima banaka koji su potencijalni počinitelji kaznenog djela pranja novca, već je to nadležnost tijela kaznenog progona.

Sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti samo jedne institucije, već je to sustav u kojem su zakonom definirane uloge svakog sudionika kao i njihova suradnja. U sustavu sudjeluju tri vrste tijela: tijela prevencije (banke, mjenjači, brokeri, osiguravajuća društva, priređivači igara na sreću itd.), tijela nadzora (Financijski inspektorat Republike Hrvatske, Porezna uprava, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga), financijsko-obavještajna jedinica (Ured za sprječavanje pranja novca) te tijela kaznenog progona (Državno odvjetništvo, sudstvo i policija).