Grupa Purdue Pharma, proizvođač jednog od glavnih opijatskih analgetika pod nazivom OxyContin, navodno je već ponudila da će platiti između 10 i 12 milijarda dolara kako bi se riješila više od 2000 tužbi, pišu američki mediji. Slučaj bi se 21. listopada trebao naći pred saveznim sucem u Ohiju.

Farmaceutska grupa u vlasništvu obitelji Sackler, koja je već u ožujku prihvatila nagodbu u Oklahomi uz isplatu 270 milijuna dolara toj državi, nije potvrdila te iznose.

Ali je priznala da "aktivno" pregovara o dogovoru, objasnivši da "nikako ne želi provesti godine u uzaludnim pravosudnim bitkama" i izrazila želju da se pronađe "konstruktivno rješenje" za krizu uzrokovanu opijatskim analgeticima od kojih je samo 2017. zbog predoziranja u SAD-u umrlo 47.000 ljudi.

Drugi farmaceutski laboratoriji i distributeri koji su meta u slučaju iz Ohija trebali bi sada početi tako razmišljati, nakon što je sudac u Oklahomi u ponedjeljak ocijenio da Johnson & Johnson snosi dio odgovornosti jer je marketinškim obmanama promicao opijate, rekao je Carl Tobias, profesor prava na Sveučilištu Richmond iz Virginije.

Johnson & Johnson, Purdue i drugi farmaceutski laboratoriji i distributeri optuženi su da su poticali liječnike da propisuju te lijekove, u početku rezervirane za pacijente oboljele od uznapredovalih stadija raka, iako su znali da izazivaju teške ovisnosti.

Od 1999. mnogobrojni korisnici tih lijekova zbog ovisnosti su počeli uzimati sve snažnije doze uz visok rizik smrtonosnog predoziranja.

Mnoge optužene tvrtke, posebice u slučaju iz Ohija u kojem se među tužiteljima nalaze mnogobrojne lokalne zajednice i države, "trebale bi sada dva puta razmisliti" prije nego se odluče ići na sud, kaže Tobias.

Iako je zakon o "štetnosti za javno zdravlje" na koji se poziva tužitelj u Oklahomi šireg opsega nego u drugim saveznim državama, i iako je Johnson & Johnson najavio da će se žaliti na presudu, sudac je jasno kazao da se farmaceutske tvrtke "mogu smatrati odgovornima" za krizu i njezine posljedice, ističe on.

Proces iz Oklahome, prvi u toj krizi koju je Trumpova vlada u listopadu 2017. proglasila nacionalnom, također je razotkrio "začuđujuću količinu inkriminirajućih elemenata" koji bi se mogli iskoristiti pred drugim sudovima, kazala je Elizabeth Burch, profesorica prava na Sveučilištu u Georgiji.

Drugi čimbenik koji bi mogao ubrzati napore da se sklapaju nagodbe je činjenica da procjena štete izazvane tom krizom kontinuirano raste. A čini se i da su predstavnici američkih građana, uključujući gradonačelnike metropola kao što je New York ili tužitelje u mnogim državama, sve odlučniji da prisile farmaceutske grupe da plate za nastale troškove: od mobilizacije snaga reda ili hitnih službi u slučajevima predoziranja, do liječničke skrbi za bolesne, preko programa prevencije kojih je širom zemlje sve više.

Tako je samo za Oklahomu za idućih 30 godina izračunat iznos od više od 17 milijardi dolara.

Sudac je Johnson & Johnsonu naložio da plati samo 572 milijuna dolara, što odgovara očekivanim troškovima za godinu dana, jer je ocijenio da izneseni dokazi koji bi opravdali troškove za iduće godine nisu dovoljni.

Po Calebu Alexanderu, stručnjaku Sveučilišta Johnsa Hopkinsa, mjere koje bi trebalo poduzeti na nacionalnoj razini kako bi se obuzdalo tu krizu mogle bi doseći 453 milijardi dolara u idućih 10 godina.

Imajući u vidu takve procjene, bitke da farmaceutske tvrtke plate dio štete mogle bi se intenzivirati, očekuje Elizabeth Burch.

U Oklahomi je tako dogovor s Purdue Pharmom objavljen u ožujku predviđao da 270 milijuna dolara, koliko je taj laboratorij pristao isplatiti, budu najvećim dijelom iskorišteni za financiranje istraživačkog centra za ovisnosti na lokalnom sveučilištu.

No parlament te države usvojio je nedugo nakon toga zakon koji propisuje da bi se novac trebao vratiti u njezine blagajne. A i savezna vlada je u međuvremenu od Oklahome zatražila dio isplaćenog novca.