Švedski proizvođač telekomunikacijske opreme Ericsson izvijestio je u petak o znatno manjoj dobiti u četvrtom tromjesečju 2022. godine zbog rezervacije za očekivanu kaznu u SAD-u.

Neto dobit pala je za 39 posto, na 6,2 milijarde švedskih kruna (556 milijuna eura).

Kada se isključe troškovi restrukturiranja, dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITA) smanjena je za 27 posto, na 9,3 milijarde kruna.

Dobit po dionici iznosila je 1,82 krune i manja je za 40 posto nego u istom razdoblju 2021. godine.

Neto prihod poskočio je u razdoblju od listopada do prosinca za 21 posto, na 86,0 milijardi kruna, zahvaljujujući dobrim rezultatima američke podružnice za poslovanje u oblaku Vonage.

Kada se isključi rezultat Vonagea i utjecaj valutnih tečajeva, uvećan je jedan posto, zahvaljujući prihodu od patenata čiji je udio iznosio pet postotnih bodova.

Rezultati odražavaju najavljenih 4,0 milijarde kruna troškova, uključujući rezervaciju 2,3 milijarde kruna za očekivanu kaznu u SAD-u zbog slučaja podmićivanja. Uteg je bila i prodaja poslovanja s umrežavanjem uređaja i ugovora o uslugama i softveru za računalstvo u oblaku.

Ericsson je rezervaciju najavio prije tjedan dana, naglasivši da još nije postigao nagodbu s američkim ministarstvom pravosuđa, ali vjeruje da se iznos temelji na "dovoljno pouzdanoj procjeni" kazne.

U 2019. kompanija je u SAD-u platila kaznu od milijardu dolara kako bi ishodila povlačenje tužbe za podmićivanje dužnosnika nekoliko zemalja. Određen mu je i regulatorni nadzor kroz radzoblje od tri godine.

No, Ericsson nije bio u potpunosti otkrio rezultate interne istrage, pa je SAD pojačao regulatorni nadzor.

U travnju 2021. tvrtka je priopćila da je internom istragom utvrdila moguće isplate militantnoj skupini Islamska država u Iraku, koje su "počele još 2011. godine, a možda i prije".

Američko ministarstvo pravosuđa moglo bi poduzeti niz mjera, "uključujući, vjerojatno, i dodatne novčane kazne", rekao je tada izvršni direktor Borje Ekholm.