Za energetske stručnjake odluka hrvatska Vlade da podnese arbitražnu tužbu protiv MOL-a sa zahtjevom da se poništi prvi dodatak dioničarskom ugovoru iz siječnja 2009. godine, kojim su regulirana upravljačka prava dvaju partnera u Ini, nije iznenađenje, već logičan slijed.

"To je samo još jedan pokušaj da se ta farsa, koja predugo traje, privede kraju", kaže Davor Štern.

Podsjeća da je među glavnim zahtjevima hrvatske strane promjena načina upravljanja Inom te smatra da je ovo dodatni poticaj da se postigne rješenje.

Vlada je tužbu Komisiji UN-a za međunarodnog trgovačko pravo u Ženevi podnijela danas, dan nakon trećeg kruga pregovora s mađarskim MOL-om o Ini koji je, po ocjeni pregovarača, bio puno kooperativniji nego su to bili prošli.

Vlada, kako se neslužbeno doznaje, traži poništenje prvog dodatka dioničarskog ugovora i s njim povezanog ugovora o plinskom poslovanju, a traži naknadu štete koja je nastala kao posljedica tih ugovora potpisanih krajem siječnja 2009.

"Ako je to istina, to je logičan slijed", kaže energetski konzultant Jasenko Umičević koji smatra da to jača poziciju hrvatske Vlade, pokazuje odlučnost Vlade i pokazuje da provodi zakone svoje zemlje.

"Pregovori Vlade i MOL-a o Ini traju tri-četiri mjeseca i nema rezultata, a MOL odbija razgovarati o ključnom problemu - tko vodi kompaniju. MOL, koji ima manje od 50 posto dionica, vodi kompaniju kao da je stopostotni vlasnik. MOL loše vodi kompaniju, protuzakonito, a na temelju onoga što je dobio mitom", tvrdi Umičević,

Podsjeća da je prvi dodatak ugovoru o međusobnim odnosima dioničara u Ini potpisan u vrijeme dok je premijer bio Ivo Sanader koji je nepravomoćno osuđen za primanje mita za predaju upravljačkih prava u Ini MOL-u.

Prvi dodatak ugovoru o međusobnim odnosima dioničara u Ini, kojim je u potpunosti promijenjena struktura upravljanja Inom, i glavni ugovor o plinskom biznisu, koji je predviđao da država od Ine preuzme plinsko poslovanje, potpisani su 30. siječnja 2009.

"Za ugovore potpisane 30. siječnja 2009. za dva bi tjedna nastupila zastara", ističe Umičević komentirajući Vladinu odluku o pokretanju arbitraže i traženje naknade štete.

Smatra i kako je to, odnosno mogućnost da nastupi zastara, možda bio razlog za MOL-ovo odugovlačenje pregovora.

I on ističe kako hrvatska Vlada teško može odstupiti od traženja da upravljačka prava budu adekvatna veličini vlasničkih udjela.

Hrvatska Vlada u Ini ima 44,84 posto dionica, a MOL 49,1 posto.

MOL upravlja Inom kao da ima više od 50 posto vlasništva, kaže Umičević koji tvrdi kako Ina nikad u svojoj povijesti nije lošije poslovala, da su od kada je MOL u Ini pali svi naturalni pokazatelji, rafinerijska prerada, rezerve nafte, itd.

Vlada arbitražnom tužbom traži i naknadu štete jer smatra da su sporni ugovori iz 2009. financijski oštetili Inu.

Umičević napominje kako je Hrvatskoj od kada je MOL u Ini učinjena šteta jer nisu modernizirane dvije Inine rafinerije, nema ulaganja u istraživanje i proizvodnju u Hrvatskoj, Ina nema novih koncesija u inozemstvu, itd.

Hrvatska je arbitražnu tužbu podnijela pred Komisijom UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi, tijelo koje je, napominje Umičević, kao arbitražno predviđeno ugovorom o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu (od 17. srpnja 2003., kada je MOL stekao 25 posto plus jednu dionicu Ine i postao strateški partner Ine).

Mađarski je MOL pak krajem studenoga prošle godine protiv hrvatske Vlade pokrenuo arbitražu Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova, u skladu s Ugovorom o energetskoj povelji, a zbog kršenja obveza u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.

Umičević ističe kako se, prema tumačenjima nekih pravnika, arbitraža koju je pokrenuo MOL (temeljem Ugovora o energetskoj povelji) ne može nastaviti dok se vodi arbitraža koja je pokrenuta prema odredbama ugovora dvaju dioničara.

Inače, MOL je u svojoj arbitražnoj tužbi zatražio odštetu veću od dvije milijarde kuna, dok još nije poznato koliku je štetu zatražila Hrvatska u svom zahtjevu.

Komisija UN-a o zakonu o međunarodnoj trgovini (United Nations Commission on International Trade Law - UNCITRAL) je temeljno pravno tijelo UN-a na području međunarodnog trgovinskog prava. UNCITRAL je osnovan 17. prosinca 1966. rezolucijom 2205 Opće skupštine UN-a i igra važnu ulogu u razvoju okvira za daljnje usklađivanje i osuvremenjivanje zakona o međunarodnoj trgovini.

UNCITRAL priprema i promiče upotrebu i usvajanje zakonodavnih i nezakonodavnih instrumenata u brojnim područjima trgovinskog prava, uključujući i rješavanje sporova.