"Dali smo jednoglasnu podršku Vladi da pred EK obrazloži zašto u ovom trenutku ne bismo mijenjali Zakon o privatizaciji Ine i vjerujemo da će EK prepoznati i važnost energetskog sektora i trenutne okolnosti koje znamo kakve su kada je u pitanju Ina i hrvatska energetska pozicija", izjavio je nakon sjednice predsjednik Odbora Domagoj Ivan Milošević.

"Mi u odboru smatramo da bi izmjena zakona sada oslabila našu pregovaračku poziciju u budućnosti vezano uz plan za povratak Ine", kazao je.

Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović ističe kako je važna nova okolnost činjenica što smo krenuli u proces razgovora i otkupa MOL-ovog udjela u Ini.

"Ovo je neobično važna okolnost u kojoj se mi sada nalazimo, koju želimo iskoristiti, razgovor je bitan instrument koji želimo iskoristiti za rješavanje tih stvari", izjavio je Dobrović, najavivši za sljedeći tjedan sastanke u Bruxellesu na tu temu.

Joško Klisović (SDP) kazao je da rok koji je Komisija dala Hrvatskoj da promijeni Zakon o privatizaciji Ine istječe početkom veljače te da u suprotnom Komisija može odlučiti pokrenuti spor na sudu u Luxembourgu protiv Hrvatske.

"Rezultati takvih sporova su uvijek višemilijunske kazne", naglasio je, kritizirajući što Odboru nije jasno prezentirano koja je točno pozicija Vlade, na koji način Vlada želi doskočiti trenutnoj situaciji i s kojim aktivnostima.

Odbor je dao jednoglasno podršku Vladi da se čvrsto založi za hrvatske interese, rekao je Klisović, dodajući da su ti interesi ustvari dobrim djelom napisani u Zakonu o privatizaciji Ine i da je to početna pozicija dok se ne vide neka bolja rješenja.

"Odbor traži od Vlade da krene u razgovore, prvo s Komisijom, a nakon toga eventualni spor na sudu, ako tako odluči Komisija. To je početna pozicija koju Odbor traži od Vlade jer mi nismo čuli koja je točno jasna pozicija Vlade", izjavio je Klisović, dodavši da su samo doznali da Vlada planira tražiti svojevrsnu odgodu stupanja na snagu roka.

Tomislav Saucha (SDP) je ocijenio da je jedina opcija da se s Europskom komisijom pokuša postići jedan politički dogovor o opravdanosti i održivosti Zakona o privatizaciji Ine jer, kao je rekao, on nije samo u interesu Hrvatske nego i energetski interes jednog velikog dijela Europe.

"To je bio stav svih prijašnjih vlada, a nadam se da će to biti i stav ove vlade. Ono što smo danas ovdje čuli nije bilo baš najbolje pripremljeno, a mi mislimo da se to najbolje može riješiti direktnim razgovorom s nadležnima u Komisiji", kazao je.

U slučaju izmjene zakona, smatra Saucha, izgubili bismo pravo veta i kontrole te ne bi više mogli odlučivati kome će se dionice prodati. "U tom slučaju bilo koja kompanija i pravna osoba može kupiti te dionice, što ne mora nužno biti u interesu ne samo Hrvatske nego i cijele Europe", rekao je.

Trenutak pokretanja postupka EK ocijenio je "znakovitim", ali i kazao da to nije ništa dramatično i da su sve zemlje članice u nekom trenutku našle pred sudom EU-a.

"Mislim da se sada kada Vlada razmišlja o otkupu dionica Ine u vlasništvu MOL-a traži izmjena zakona i u vrlo kratkim rokovima, ne mogu dublje ulaziti u to, ali je znakovito da je to baš u ovom trenutku. Taj postupak oko povrede prava EU nije ništa tako strašno, dramatično i neuobičajeno, to se dešava stalno, skoro sve države EU su se u nekom trenu našle pred EU sudom i mi se moramo znati s time nositi, a ako dođe do postupka, trebamo se znati braniti i argumentirati važnost tog zakona za EH i cijelu EU", zaključio je Saucha.

Europska komisija je 8. prosinca prošle godine zatražila od Hrvatske da izmijeni zakon o privatizaciji Ine, jer se njime krši sloboda kretanja kapitala i sloboda poslovnog nastana, a što je obveza koju je Hrvatska preuzela još 2010. tijekom pristupnih pregovora u poglavlju Sloboda kretanja kapitala. Komisija je navela da su, prema Zakonu o privatizaciji Ine, državi dodijeljene posebne ovlasti u tom poduzeću, uključujući pravo na veto u slučaju odluka društva koje se odnose na prodaju dionica/imovine u vrijednosti koja prelazi određeni prag.

Komisija je Hrvatskoj poslala obrazloženo mišljenje, što je drugi korak u pokretanju postupka za povredu europskih propisa. Ako Hrvatska u roku od dva mjeseca Zakon o privatizaciji Ine ne uskladi s pravom EU-a, Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu EU-a.