Provjera aktive mogla bi prisiliti pojedine europske banke da preispitaju strategiju u srednjoj i istočnoj Europi i da se čak povuku iz pojedinih dijelova regije, procjenjuje nova stručnjakinja Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za bankovni sektor.

"Ishod (ECB-ove analize aktive) jako je velika nepoznanica ali očekujemo da će imati prilično dalekosežne posljedice", ustvrdila je na ovotjednom Reutersovom summitu o ulaganjima u istočnoj Europi Lucyna Stanczak-Wuczynska, EBRD-ova stručnjakinja za bankovni sektor u toj regiji.

Banke poput austrijskih Raiffeisena i Erstea i talijanskog UniCredita vjerojatno će preispitati svoje pozicije nakon što Europska središnja banka (ECB) završi svoje provjere, čiji će rezultati uskoro biti objavljeni, drži dužnosnica EBRD-a.

"Ne možemo isključiti mogućnost da će, zbog analize aktive i provjere otpornosti banaka na nepovoljne uvjete poslovanja, ključni igrači u regiji donijeti određene strateške odluke vezano za svoje ogranke", ističe.

Dok pojedine istočnoeuropske zemlje, poput Poljske i Mađarske, bilježe gospodarski rast i imaju dobro kapitalizirane banke, one na Balkanu i u jugoistočnoj Europi, poput Hrvatske koja je u višegodišnjoj recesiji, i Bugarske i Srbije, izazivaju zabrinutost, napominje Reuters.

Budući da će rezultati ECB-ovih provjera vjerojatno otvoriti i pitanja o financijama pojedinih banaka s ograncima u tim zemljama, moguće je njihovo povlačenje i ′ukopavanje′ na tržištima koja smatraju temeljnima.

"Željeli bismo da velike bankovne grupe ipak ostanu u regiji, no očekujemo i moguće pridošlice na tom tržištu i smatramo da bismo mogli odigrati ulogu kao važan financijski ulagač", dodala je stručnjakinja EBRD-a.

Sličnu je poruku sa skupa u Bukureštu u sklopu Reutersova summita odaslao i čelnik Raiffeisenova rumunjskog ogranka Steven van Groningen.

"Konsolidacija je ionako po mom mišljenju neizbježna", kazao je van Groningen, dodajući da nema potrebe da u zemlji poput Rumunjske posluje 40 banaka ali i da od ECB-ovih provjera ne očekuje nikakva iznenađenja kada je u pitanju njegova banka.

EBRD je po riječima Stanczak-Wuczynske razgovarao s nizom privatnih investicijskih grupa u regiji o potencijalnim sporazumima i o konsolidaciji a visoko mjesto na dnevnom redu zauzeli su i nenaplativi krediti, koji su u pojedinim bankama dosegnuli čak 20 posto.

"Stvar je vrlo jednostavna - treba očistiti nenaplative kredite", ističe EBRD-ova stručnjakinja.

"U Rumunjskoj, Bugarskoj, Hrvatskoj a vjerojatno i u Srbiji i dalje se bilježi trend rasta nenaplativih kredita... taj će problem trebati riješiti na ovaj ili onaj način jer je takav trend neodrživ", naglasila je.

Dodatni je problem za regiju i sukob Ukrajine i Rusije, napominje Reuters. EBRD je obustavio nove projekte u Rusiji a posljedice će osjetiti i pojedine srednjoeuropske banke koje posluju u jednoj od tih zemalja ili u obje.

"Neke naše banke u regiji prisutne su u tim zemljama. Vidjeli smo nedavno neka priopćenja Raiffeisena u kojima se upozorava na rezultate na kraju godine... i ta je sitaucija, naravno, izuzetno teška", ističe Stanczak-Wuczynska.

"S druge strane, čula sam od od jedne od financijskih institucija (u inozemnom vlasništvu) u Ukrajini da su zasuti depozitima zbog snažne potražnje za sigurnim institucijama gdje ih građani mogu planirati", dodala je.