Na pitanje jesu li jamstva Uljaniku prijetnja državnom proračunu, Marić je rekao da je jedna od prijetnji koja nije bila originalno planirana pitanje protestiranja državnih jamstava koja su Uljaniku izdavana za kredite za gradnju brodova, ali i sanacijskog kredita koji je u potpunosti ili najvećim dijelom korišten za plaće i za općenito funkcioniranje samog brodogradilišta.

"Dolazimo do situacije da brodogradilište nije u stanju izmiriti svoje financijske obveze. Sukladno ugovornim obvezama postoji mogućnost, a u konačnici i opasnost za državni proračun, da neka od tih jamstava budu protestirana. U najgorem scenariju, kada bi se sva jamstva po osnovi sva četiri (otkazana) broda protestirala imali bismo iznos nešto veći od 500 milijuna kuna, dakle 70-ak milijuna eura. S druge strane, imamo sanacijski kredit s početka ove godine koji je u dospijeću baš na današnji dan, nakon što je prolongiran", naglasio je Marić.

Izvijestio je da je u kontaktu s komercijalnim bankama odnosno da s njima traži rješenja kako dalje. Upitan koliko su banke spremne na kompromis, odgovorio je da ne želi govoriti u njihovo ime, odnosno da će se to vidjeti po njihovim reakcijama.

Ponovio je kako je Vlada donijela odluku da će pokriti plaće za srpanj i kolovoz u Uljanik Grupi, što je i učinjeno, no da se postavlja pitanje što dalje?

"Moja je odgovornost gledati iz perspektive interesa poreznih obveznika", rekao je ministar.

Izvijestio je i kako je završilo savjetovanje s javnošću vezano uz poreznu reformu te da je stiglo 605 primjedbi.

"Na sve ćemo se komentare, sugestije i prijedloge očitovati, no većina se odnosi na iste stvari, najveći dio njih na zakon o doprinosima" kazao je i podsjetio kako se predlaže snižavanje standardne stope od 25 na 13 posto na svježe meso, svježu ribu, voće, povrće, pelene, a krug je po novom proširen i svježim jajima.

Naglasio je da je o paketu zakona razgovarao s koalicijskim partnerima, HUP-om, HGK, predstavnicima sindikalnih središnjica i drugima.

"Vlada će taj paket raspraviti na svojoj sjednici. Hoće li to biti već ovaj ili idući tjedan, to ćemo još vidjeti", kazao je Marić.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) uputila je u petak vlastiti prijedlog porezne reforme, u kojem između ostalog traži proširenje snižene porezne stope na dodatne kategorije, smanjenje stopa na dohodak, kao i snižavanje stope poreza na dobit na 12 posto za sve poduzetnike.

Poslodavci tako predlažu da se primjena snižene stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) proširi na dodatne kategorije, odnosno bezreceptne lijekove, prerađevine od svježeg i smrznutog svježeg mesa, mliječne, pčelinje i ogrjevne proizvode, novine i tiskovine, javni prijevoz putnika, prvu isporuku građevina i renovaciju stambenih prostora, zatim za luke nautičkog turizma kao i smještaj i ugostiteljske usluge.

HUP se zalaže i za smanjenje stope poreza na dobit na 12 posto za sve poduzetnike.

Smatra da bi stopu poreza na dohodak trebalo smanjiti s 24 posto na 14 posto, odnosno s 36 posto na 30 posto.

Iz HUP-a sugeriraju i proširenje neoporezivih primitaka koji se mogu isplatiti ili omogućiti radnicima, kao što su pravo na topli obrok, smještaj radnika ili uplate za dodatno zdravstveno osiguranje, zatim povećanje iznosa već neoporezivih primitaka, odnosno prigodnih nagrada i dnevnica, kao i povećanje praga s tri milijuna kuna na 15 milijuna kuna za plaćanje PDV-a po naplaćenoj fakturi.

HUP zagovara i porezne olakšice građanima za ulaganje u stambeni prostor i njegovo održavanje, kao i dodatno povećanje porezno priznatog troška upotrebe sredstava za osobni prijevoz, na 70 posto.

Naposljetku, zalaže se i za odustajanje od povećanja koeficijenta pri utvrđivanju mjesečne osnovice za obračun doprinosa člana uprave trgovačkog društva ili izvršnog direktora trgovačkog društva ili upravitelja zadruge, o čemu je u zadnje vrijeme u javnosti bilo najviše govora.