Iz poduljeg odgovora Ivana Vrdoljaka, ministra gospodarstva, na nekoliko zastupničkih pitanja Mirele Holy, predsjednice ORaH-a, o "Brodosplitu", može se zaključiti kako je država zadovoljna stanjem u škveru, ali i radi sve da bi promijenila Program restrukturiranja.

Bitna je vijest da je Ministarstvo financija konačno okončalo proračunski nadzor škvera - Ministarstvo gospodarstva zatražilo ga je, kako navodi Vrdoljak, 7. ožujka 2014. godine, a Ministarstvo financija 9. srpnja ove godine konačno im je uručilo "Zapisnik o obavljenom proračunskom nadzoru, te je isti dostavljen Poreznoj upravi, Središnji ured Zagreb i Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu.

Dana 1. 9. 2015. Ministarstvo financija se očitovalo da subjekt nadzora nije uložio primjedbe na zapisnik te se zapisnik smatra završenim u tekstu koji nam je dostavljen", navodi Vrdoljak ne otkrivajući sadržaj nadzora.

Ovo je, inače, odgovor na pitanje zašto ugovor o privatizaciji nije raskinut "ako je nalaz državne revizije prije više od godine dana to nalagao".

Na upite Holy "zašto se nakon više od dvije godine nakon privatizacije ′Brodosplita′ želi mijenjati Program restrukturiranja; nije li to zbog nove ′kupovine vremena′ kako bi se na koncu isplatila zadnja lipa iz ugovorene subvencije potpore, i kome je to u interesu?", Vrdoljak odgovara: "Program restrukturiranja nastao je 2010. godine, a počeo se provoditi 2013. godine zbog dugotrajnog postupka privatizacije.

Smatramo potrebnim osvježiti određene podatke, kao i uskladiti isti s trenutnim uvjetima na brodograđevnom tržištu (npr. u originalnom Programu poslovni model opisuje gradnju brodova za rasuti teret za vlastitu flotu koji su tada bili vrlo isplativi, da bi danas gradnja istih bila pogubna za Društvo, a što je i samo Društvo uočilo) i zbog toga što se pojedine obveze iz Ugovora o prodaji i prijenosu dionica pozivaju na Program restrukturiranja što je onda potrebno uskladiti zbog tog odmaka u vremenu. Ova aktivnost u interesu je ponajviše prodavatelja koji će time imati dodatni alat za nadzor provođenja procesa."

Tri upita bez odgovora

Evo što kaže o prošlogodišnjem škverskom gubitku: "′Brodosplit′ je u prošloj godini poslovao s gubitkom od 136,3 milijuna kuna, no to samo po sebi ne bi trebao biti problem jer se postizanje pozitivnog poslovanja i dugoročne održivosti očekuje na kraju procesa provođenja Programa restrukturiranja.

Zbog knjiženja svih doprinosa (državne potpore) do kraja restrukturiranja, zaključno s 2017. godinom, u 2013. godini, kada je ostvarena i konsolidirana dobit od preko 500 milijuna HRK, knjiženje potpora u prihodima za 2014. godinu je izostalo."

Holy je nadalje pitala kad će biti zadovoljen uvjet EU-a "po kojem novi vlasnik mora participirati u troškovima restrukturiranja poslovnog sustava ′Brodosplit′ s 40 posto (oko 2,4 milijarde kuna)", a ministar navodi kako su u osmom redovnom izvješću "Europskoj komisiji od 15. 7. 2015., a koje obrađuje razdoblje do 31. 3. 2015., dostavljeni podaci o ostvarenom vlastitom doprinosu Društva u iznosu od 1.094.405.459,86, sa svim potrebnim privicima i dokumentima.

Podsjećamo da je dinamička obveza Društva na kraju 2015. ostvariti vlastiti doprinos restrukturiranju od 930.000.000 HRK".

Od 11 pitanja, odgovorio je na osam. Tri - u kojima zastupnicu zanima "radi li se o velikoj prijevari u režiji RH", restrukturiranje "Brodosplita" naziva eksperimentom povjerenom "proizvođaču vijaka koji svojim sredstvima nije sposoban financirati izgradnju nijednog manjeg broda" i tvrdi kako je tisuću radnika ostalo bez posla, a škver nije pomaknut s mrtve točke "zbog čega održivost brodogradnje u Splitu postaje čista fikcija" - ministar je ignorirao uz riječi kako se radi "o osobnom viđenju predmeta te osobnim zaključcima i spekulacijama".