Na pitanje zašto nije uspjela dokapitalizacija Đure Đakovića, Marić je kazao da je Uprava društva proces dokapitalizacije vodila na vrlo čudan način.

"Uprava nije koordinirala ni resorno ministarstvo ni Ministarstvo državne imovine, ponašala se otuđeno od države iako je to u većinskom državnom vlasništvu. Znao sam da dokapitalizacija Đure Đakovića neće biti uspješna, znao sam domete Uprave te tvrtke", tvrdi Marić.

Glavna skupština Đuro Đaković Grupe je 22. rujna donijela odluku o dokapitalizaciji u iznosu od 250 milijuna kuna, čime bi se temeljni kapital povećao s 203,06 na 453,06 milijuna kuna, nakon što je sredinom rujna kompanija izvijestila da je zaprimila obvezujuću ponudu tvrtke Crni čelik d.o.o., iza koje stoje inozemni investitori iz Kanade i Kuvajta, za dokapitalizaciju od 250 milijuna kuna te preuzimanje većinskog vlasničkog paketa u tvrtki.

Međutim, Uprava Đakovića krajem listopada obustavila je postupak povećanja temeljnog kapitala, jer je u predviđenom roku za upis novih dionica upisano manje od 12,5 milijuna dionica pa nije postignut prag uspješnosti izdanja.

S druge strane, Marić ističe da se dokapitalizacija Petrokemije radi na ozbiljniji način, odnosno da će 11. prosinca ove godine biti skupština dioničara te da će minimalni iznos dokapitalizacije biti 400 milijuna kuna.

Uprava Petrokemije sazvala je za 11. prosinca izvanrednu glavnu skupštinu na kojoj će dioničarima predložiti povećanje temeljnog kapitala za 450 milijuna kuna, izdavanjem 45 milijuna redovnih dionica, pri čemu je minimalni iznos koji pojedini ulagatelj može uplatiti 780.000 kuna.

"Nadam se i vjerujem da će taj proces biti uspješno okončan, jer je 10-ak institucionalnih ulagača iskazalo interes. Na kraju očekujemo četiri, pet institucionalnih ulagača s minimalno 400 milijuna kuna ulaganja u Petrokemiju", rekao je Marić.

Ponovio je kako Ministarstvo državne imovine više ne rasprodaje državnu imovinu ciljanom kupcu, već je priprema za najučinkovitiju i ekonomski najopravdaniju prodaju na tržištu.

"Više se ne cilja prodaja trgovačkih društava unaprijed poznatom kupcu. Osobno sam zaustavio prodaju Cluba Adriatic prije 7 ili 8 mjeseci jer je ta prodaja predviđala da se Club proda bez ijedne kune državnom proračunu, a uz isplatu 30 posto potraživanja svim vjerovnicima. Takav način prodaje bio je štetan, Hrvatska ne bi dobila ništa, a vjerovnici bi dizali tužbe i nastali bi sudski sporovi", naglasio je ministar Marić.

Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) izvijestio je početkom studenoga da je za kupnju Cluba Adriatic zaprimio 15 pisama namjere, a za tri poslovna udjela odnosno stopostotni udio u temeljnom kapitalu te državne turističke tvrtke u drugom će se krugu privatizacije tražiti 47,59 milijuna kuna, uz obvezu zainteresiranih da osiguraju novac za pomirenje svih obveza iz predstečajne nagodbe.

Po Marićevim riječima, nakon dobro pripremljene prodaje i izvršene procjene vrijednosti Cluba Adriatic, pokazalo se da će isplata svim vjerovnicima bit isplaćena u 100 postotnom iznosu, što znači da će im biti isplaćeno 125 milijuna kuna, dok će početna cijena za uplatu u državni proračun biti 47 milijuna kuna. Club će se tako minimalno prodati za 175 milijuna kuna umjesto za 30 milijuna kuna, napomenuo je Marić.

A CERP je do 13. studenoga prikupljao i pisma namjere investitora zainteresiranih za kupnju većinskih državnih udjela u tri turističke tvrtke - 68,94 posto dionica dubrovačkog Hotela Maestral, 55,48 posto dionica Hotela Makarska te 70,74 posto dionica crikveničkog Jadrana.

"Jadran Crikvenica, Hoteli Makarska i dubrovački Maestral, da smo ih prodali po načinu kako se dosad prodavalo, bili bi prodani za 150 do 170 milijuna kuna. Sada, nakon pripreme za tržište, minimalna cijena koju ćemo postići je 450 do 500 milijuna kuna. Natječaji za te tvrtke su objavljeni, već dosad smo zaprimili 88 ozbiljnih ponuda. A na 10 hotelskih društava, kako se prodavalo prije, uprihodovano je 27 milijuna kuna", izjavio je Marić.

Marić je naglasio da se država dosad loše - bizantinski - odnosila prema svojoj imovini, a posljedica je uz ostalo 1.185 državnih stanova koji se 25 godina bespravno koriste, 211 poslovnih prostora, 2.000 garaža, deseci kampova i sl.

Naveo je i da bi zakon o upravljanju državnom imovinom trebao biti usvojen do kraja ove godine, odnosno najkasnije u siječnju 2018.