Zagrebačka banka (Zaba) ostvarila je u 2020. godini dobit nakon oporezivanja od 735 milijuna kuna, što je za 827 milijuna kuna ili 52,9 posto manje u odnosu na godinu ranije, pokazuje financijsko izvješće te banke objavljeno u utorak.

Istodobno, bančini poslovni prihodi iznosili su 3,6 milijardi kuna, što predstavlja pad od 798 milijuna kuna, odnosno 18,1 posto u odnosu na godinu ranije.

Nadalje, kako stoji u nerevidiranom nekonsolidiranom financijskom izvješću za prošlu godinu, troškovi poslovanja dosežu 1,55 milijardi kuna te su na godišnjoj razini manji za 65 milijuna kuna, pri čemu omjer troškova i prihoda iznosi 43 posto.

Neto prihod od kamata iznosi 2,4 milijarde kuna, što je smanjenje od 343 milijuna kuna ili 12,5 posto, a najvećim dijelom pod utjecajem smanjenja neto kamatnih marži, u skladu s tržišnim kretanjima, kažu iz Zabe.

Neto prihod od provizija i naknada iznosi 956 milijuna kuna, 121 milijun kuna manje u odnosu na 2019. godinu, dok neto dobit od trgovanja i ostali prihodi i rashodi iznose 259 milijuna kuna, što je na godišnjoj razini manje za 334 milijuna kuna ili 56,3 posto, a zbog manjih prihoda od dividendi i dobiti od trgovanja.

Dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosi 1,86 milijardi kuna, što je pad za 734 milijuna kuna, odnosno 28,3 posto.

Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznose 962 milijuna kuna, po kreditima su veći rastom kreditnog rizika slijedom covid-19 pandemije, navode iz banke.

No sveukupno, troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke i dalje su smanjeni za 201 milijun kuna, zbog manjih rezerviranja po sudskim sporovima, napominje se.

Kako stoji u izvješću, imovina banke iznosi 124,5 milijardi kuna te je veća za 6,9 milijardi kuna ili 5,9 posto, najvećim dijelom na pozicijama likvidne imovine.

Neto krediti i predujmovi komitentima iznose 67,5 milijardi kuna, što je povećanje od 980 milijuna kuna, kao rezultat kreditiranja države i usporavanja kreditiranja stanovništva tijekom covid-19 pandemije.

Depoziti komitenata čine primarni izvor financiranja, a iznose 98,2 milijarde kuna. Pritom, povećanje od 4,3 milijarde kuna ostvareno je u depozitima po viđenju pravnih osoba i stanovništva.

Depoziti kreditnih institucija pak iznose 5,7 milijardi kuna te su povećani za 2,7 milijardi kuna ili 91,3 posto, navode iz Zabe.

Zbog covid-19 pandemije značajni izazovi u poslovanju

Iz banke poručuju da je, slijedom covid-19 pandemije i dva velika potresa, rezultat pod utjecajem smanjenja poslovnih prihoda i većih gubitaka od vrijednosnih usklađenja.

"Međutim, banka ima snažnu kapitalnu i likvidnosnu poziciju te solidan potencijal poduprijeti kreditnu aktivnost, oporavak i razvojne potencijale naših klijenata", ističu iz Zabe.

Proglašenjem covid-19 pandemije u ožujku 2020. godine, kažu iz Zabe, nastupili su značajni izazovi u poslovanju, uz visok stupanj neizvjesnosti i popratne negativne učinke na gospodarski i financijski sustav.

Pritom, kako bi podržala svoje klijente, banka je pružila posebne mjere potpore, uključujući mirovanje obveza, odgode otplate (moratorije) te nove kreditne linije za likvidnost pravnim subjektima i građanima.

"Banka će nastaviti podržavati klijente te primjereno procjenjivati njihovu kreditnu sposobnost i pažljivo razmatrati prikladnost klasifikacije u rizične skupine kao i povezani utjecaj na financijske izvještaje", kažu iz Zabe.

Napominju i da se na datum ovog izvještaja učinak covid-19 pandemije nastavlja, pa je tako neizvjestan razmjer posljedica na gospodarstvo, a samim tim i na financijsku poziciju banke i buduće rezultate poslovanja.

U nerevidiranom konsolidiranom izvješću pak stoji da je Grupa Zagrebačke banke ostvarila dobit nakon oporezivanja od jednu milijardu i četiri milijuna kuna, čemu su najviše doprinijele Zagrebačka banka d.d., UniCredit Bank Mostar i UniCredit Leasing Croatia.

Pritom, dobit nakon oporezivanja manja je za 755 milijuna kuna ili 42,9 posto na godišnjoj razini, dok su poslovni prihodi dosegnuli 4,8 milijardi kuna, 11,4 posto manje no u 2019. godini. S druge strane, troškovi poslovanja su iznosili 2,2 milijarde kuna, 2,8 posto manje na godišnjoj razini.