Robni izvoz Hrvatske u prvih jedanaest mjeseci prošle godine smanjen je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iskazan u kunama za 7,4 posto, a iskazan u eurima za 8 posto, dok je u istom razdoblju uvoz smanjen po znatno nižoj stopi, za 2,2 posto, kada se iskaže u kunama, odnosno za 2,8 posto u eurima, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Pokrivenost uvoza izvozom za razdoblje od početka godine do kraja studenog 2013. godine iznosi 56 posto, prema 59,1 posto koliko je iznosila u istom razdoblju 2012.

Podaci DZS-a pokazuju da je Hrvatska u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 62,1 milijardu kuna ili 4,9 milijardi kuna manje nego u istom razdoblju 2012. godine. Istodobno je u Hrvatsku uvezeno roba za 110,9 milijardi kuna, što je za 2,5 milijarde kuna manje od robnog uvoza u istom razdoblju prethodne godine.

Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u razdoblju od siječnja do studenog 2013. godine smanjen za 712,7 milijuna eura, na 8,2 milijarde eura, dok je uvoz istovremeno smanjen za 426,8 milijuna eura, na 14,6 milijardi eura.

Iz toga proizlazi da manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske za prvih jedanaest mjeseci 2013. iznosi 48,8 milijardi kuna ili 6,5 milijardi eura te je prema deficitu iz prvih jedanaest mjeseci 2012. povećan za 5,2 posto u kunama, te 4,6 posto u eurima.

Statistika pokazuje da je do kraja studenog prošle godine izvoz prerađivačke industrije iskazan u eurima na godišnjoj razini pao za 9,4 posto, na 7,2 milijarde eura.

Izraziti pad izvoza pritom se bilježi u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, pod kojom statistika vodi brodogradnju, za 54,6 posto, na 313,9 milijuna eura.

Među djelatnostima s većim udjelom u izvozu, u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda izvoz je pao za 17,4 posto na 891,3 milijuna eura, u proizvodnji električne opreme za 6,6 posto, na 613,6 milijuna eura, a u proizvodnji prehrambenih proizvoda za 8,2 posto, na 595,2 milijuna eura.

Istodobno se bilježi najveći rast izvoza gotovih metalnih proizvoda, i to za 18,7 posto, na 563 milijuna eura.

U uvozu prerađivačke industrije pak do kraja studenog lani vrijednosno prednjači uvoz prehrambenih proizvoda koji je iznosio 1,3 milijarde eura te je prema prethodnoj godini povećan za 4,9 posto.

Uvoz kemikalija i kemijskih proizvoda istodobno je smanjen za 1,3 posto, na 1,2 milijarde eura, dok je strojeva i uređaja uvezeno za 1,1 milijardi eura ili 1,6 posto manje nego u isto vrijeme 2012.

Podaci DZS-a za prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci potvrđuju da je i nadalje najznačajnije tržište za hrvatske proizvode Europska unija, s udjelom od 59,9 posto u ukupnom izvozu. Uvoz iz EU pak čini 72,8 posto ukupnog uvoza u Hrvatsku.

Na tržišta EU Hrvatska je od početka godine do kraja studenog lani izvezla roba vrijednih 4,9 milijardi eura ili 5,9 posto manje nego u istom razdoblju 2012., dok je uvoz iz zemalja EU istovremeno smanjen za 2,1 posto, na 10,7 milijardi eura.

Pojedinačno, Hrvatska je najviše roba plasirala na tržište Italije, za 1,15 milijardi eura (pad za 16,1 posto) te na njemačko tržište, za 914,5 milijuna eura (pad za 0,5 posto).

Najveći uvoz ostvaren je pak iz Njemačke, u iznosu od 2,01 milijardu eura (0,6 posto više), Italije 1,8 milijarde eura (13,6 posto manje), Slovenije 1,7 milijardi eura (17,2 posto više) te iz Austrije za 1,3 milijarde eura ili 9,1 posto manje nego u jedanaest mjeseci 2012.

U zemlje Cefte, na koje se odnosi 20,8 posto ukupnog izvoza, Hrvatska je izvezla roba za 1,7 milijardi eura ili 7,9 posto manje nego godinu ranije, dok je uvoz iz tih zemalja, koji čini oko 6,2 posto ukupnog hrvatskog uvoza, pao za 5,6 posto, na 907,7 milijuna eura.

Među zemljama Cefte vrijednosno najveću robnu razmjenu Hrvatska ima s Bosnom i Hercegovinom - izvoz u tu zemlju iznosi 1,07 milijardi eura i smanjen je za 5 posto, dok je uvoz iz BiH pao 0,7 posto, na 542,4 milijuna eura.