U nedjelju su europski središnji bankari imali pune ruke posla, jer su javnosti morali objasniti što kane poduzeti, nakon što su rezultati ′stres testa′ Europske središnje banke (ECB) pokazali da je na kraju prošle godine 25 od 130 najvećih banaka zabilježilo manjak kapitala.

Pred najvećim se izazovom našla Italija, jer na testu nije prošlo devet tamošnjih banaka, pri čemu još dvije moraju prikupiti svježi kapital. Pritom banci Monte dei Paschi nedostaje najviše, 2,1 milijarda eura.

Središnja banka Italije podržat će svako rješenje koje bi ojačalo Monte dei Paschi, uključujući preuzimanje, poručio je u nedjelju Fabio Panetta, član uprave središnje banke.

"Bili bismo sretni bilo kojim rješenjem koje bi ojačalo tu banku", kazao je Panetta, dodavši da je na upravi Monte dei Paschi odluka koje je rješenje najbolje.

Istaknuo je i to da ukupan manjak kapitala od 2,9 milijardi eura banaka Monte dei Paschi i Carige neće zahtijevati državnu pomoć.

No, pravi je recept za dugoročno jačanje financijskog sektora, kazao je Panetta, stabilan rast talijanskog gospodarstva. No, to nije lako postići, kažu analitičari, s obzirom da ono neprestano ulazi i izlazi iz recesije još od financijske krize 2008. godine.

Grčka ima još novca za podršku banaka

Na ′stres testu′ nisu prošle ni tri grčke banke - Eurobank, Piraeus Bank i National Bank of Greece. Eurobank je na kraju prošle godine bila ′kratka′ za 4,6 milijardi eura kapitala, no ove je godine već prikupila 2,8 milijardi, dok će joj nakon provedbe restrukturiranja nedostajati još samo 70,6 milijuna eura.

National Bank of Greece prikupila je, pak, od početka godine dodatna sredstva u iznosu od 2,5 milijardi eura, dok joj je na kraju prošle godine, po ocjeni ECB-a, nedostajalo 3,4 milijarde.

Premda će sve grčke banke, koje nisu prošle na ′stres testu′, morati prikupiti još svježeg kapitala, tamošnji ministar financija Gikas Hardouvelis poručio je da je zadovoljan rezultatima i da još postoje sredstva za podršku bankama iz HFSF-a, fonda za financijsku stabilnost.

"Izuzetno je značajno da je još neiskorišteno 11,4 milijardi eura iz HFSF-a", kazao je ministar nastojeći umiriti grčku javnost.

Premda su i tri ciparske banke pale na ′stres testu′, tamošnje monetarne vlasti poručile su da je bankarski sektor čvrsto na putu oporavka jer samo jedna banka treba dokapitalizaciju.

"Rezultati stres testa su vrlo pozitivni i pokazuju da su sve mjere za jačanje gospodarstva i više nego zadovoljavajuće. Očekujemo da će nakon ovih rezultata porasti povjerenje u bankarski sustav, što će stvoriti uvjete za ukidanje restriktivnih kapitalnih mjera", poručila je Chrystalla Georghadjhi, guvernerka ciparske središnje banke.

Cipar je u ožujku 2013. uveo mjere kapitalne kontrole kako bi spriječio odljev novca na vrhuncu tamošnje bankarske krize i kako bi dobio međunarodnu pomoć ECB-a i MMF-a vrijednu 10 milijardi eura.

Prema novim podacima, Hellenic Bank ima manjak kapitala od 105 milijuna eura, a iz te su banke poručili da će izdati prava na upis dionica, čime bi do kraja godine prikupili 200 milijuna eura svježeg novca.

Bank of Cyprus, tamošnja najveća banka, i CO-Op Bank u državnom vlasništvu već su tijekom ove godine prikupile potreban kapital.

Belgijskim banakama nisu potrebne dodatne mjere

Belgijska središnja banka poručila je, pak, da niti jedna od dvije tamošnje banke, koje nisu prošle na ′stres testu′, neće morati poduzeti dodatne mjere za povećanje kapitala.

Prema rezultatima provjere ECB-a, Dexia je na kraju 2013. godine imala manjak kapitala od 339 milijuna eura, a AXA Bank Europe 200 milijuna.

Monetarne vlasti Belgije poručile su da je ECB uzela u obzir specifičnu situaciju u Dexiji, nakon što je tu banku 2011. godine spašavala država i nakon što je podijeljena.

"Zbog toga provjera ECB-a neće utjecati na tekući plan restrukturiranja Dexie, koji je podržala Europska komisija 2012. godine, i ne traže se nikakve nove mjere", poručila je središnja banka.

AXA Bank Europe, belgijska podružnica francuske osiguravajuće grupe, prošloga je tjedna osigurala 225 milijuna eura dodatnih sredstava od matične grupe.

To znači, poručile su belgijske monetarne vlasti, da je ispunila zahtjeve ECB-a i da ne treba poduzeti dodatne mjere za jačanje svoje solventnosti.

Na rezultate ′stres testa′ brzo su reagirali i Slovenci. Guverner slovenske središnje banke Boštjan Jazbec izjavio je da država neće trebati dokapitalizirati dvije najveće slovenske banke koje nemaju dovoljno kapitala.

"Neće biti novih posljedica za novac poreznih obveznika", kazao je Jazbec, komentirajući izvješće prema kojemu bi u slučaju jače financijske krize Novoj Ljubljanskoj banci (NLB) i Novoj kreditnoj banci Maribor (NKBM) nedostajalo 65 milijuna eura kapitala.

Jazbec je podsjetio da je Slovenija kao vlasnik dviju najvećih banaka u državi krajem prošle godine već izvršila njihovu dokapitalizaciju s 3,2 milijarde eura, te ocijenio da te dvije banke kapital koji im nedostaje mogu osigurati iz poslovne dobiti.

Velik broj ′palih′ banaka, malen iznos manjka kapitala

Premda je broj od 25 banaka s manjkom kapitala veći nego što se očekivalo, njihove potrebe za dodatnim sredstvima manje su nego što se procjenjivalo.

Većina od 25 banaka koje su pale na ′stres testu′ i kojima je na kraju prošle godine nedostajalo 25 milijardi eura kapitala već je riješilo svoje probleme. U ovoj su godini povećale kapital za 15 milijardi eura, pa desetak ostalih mora pronaći još samo 10 milijardi eura dodatnih sredstava.

Na ′stres testu′, osmišljenom kao ′clean start′ prije nego što u studenome ECB preuzme nadzor nad bankama, nije prošlo devet talijanskih, tri grčke, tri ciparske, po dvije banke iz Belgije i Slovenije, te po jedna iz Francuske, Njemačke, Austrije, Irske i Portugala.

Banke kod kojih je utvrđen manjak kapitala imaju dva tjedna za sastavljanje plana o prikupljanju svježeg novca, a potom devet mjeseci da to i ostvare.