Banke u Hrvatskoj u prvih su devet mjeseci ove godine ostvarile ukupnu dobit prije oporezivanja u iznosu od 2,96 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjenje za 44,2 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

"Unatoč padu dobiti bankovni je sustav i nadalje stabilan. Kreditne institucije u Hrvatskoj su dobro kapitalizirane, a stopa ukupnoga kapitala dodatno je porasla s 24,80 posto na kraju 2019. godine na 24,9 posto na kraju rujna ove godine", navode iz središnje banke u komentaru podataka o poslovanju banaka.

Podaci HNB-a za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju da je bruto dobit kreditnih institucija iznosila 2,96 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani smanjenje za 2,4 milijarde kuna.

"Najveći utjecaj na pad dobiti imalo je povećanje troškova umanjenja vrijednosti zbog kreditnoga rizika (442,7 posto) jer su kreditne institucije počele valorizirati povećani kreditni rizik zbog pandemije covid-19. Osjetan je i pad neto prihoda (8,4 posto), zbog pada gotovo svih prihoda iz poslovanja. Pokazatelji profitabilnosti poslovanja kreditnih institucija - povrat na imovinu (ROA) i povrat na kapital (ROE) iznosili su 0,8 posto i 5,5 posto", obrazlažu analitičari središnje banke.

Većina banaka s dobiti, četiri s gubitkom

Podaci HNB-a koji se temelje na podacima koje banke dostavljaju HNB-u, pokazuju da je od ukupno 20 banaka njih 16 poslovalo s bruto dobit, dok su četiri banke za devet mjeseci ove godine iskazalo gubitak.

Po visini dobiti, uobičajeno, na prvom je mjestu Zagrebačka banka s dobiti prije oporezivanja od gotovo 1,1 milijardu kuna, što je za 446,5 milijuna kuna ili 30,2 posto manje nego u prvih devet mjeseci lani.

Slijedi Privredna banka Zagreb s bruto dobiti od 735,4 milijuna kuna, što je za 658,2 milijuna kuna ili za 47,2 posto manje na godišnjoj razini.

Treća po visini dobiti je OTP banka, čija je dobit u devet mjeseci iznosila 336,4 milijuna kuna, što je za gotovo 47 posto ili 297,9 milijuna kuna manje.

Bruto dobit Erste&Steiermaerkische bank u iznosu od 273,8 milijuna kuna smanjena je za 68,9 posto ili za 484,5 milijuna kuna.

Peta po visini bruto dobiti je najveća banka u većinskom državnom vlasništvu, Hrvatska poštanska banka, koja s devetomjesečnom dobiti od gotovo 199 milijuna kuna bilježi i najmanji pad, za 2,1 milijun kuna ili za oko 1,1 posto.

Više od sto milijuna kuna dobiti prije oporezivanja u prvih su devet mjeseci imale još dvije banke - Addiko banka 147,3 milijuna kuna i Raiffeisenbank Austria 102,3 milijuna kuna.

S gubitkom su prvih devet mjeseci ove godine poslovale četiri banke, što je tri više nego u isto vrijeme lani.

Lani je, naime, za devetomjesečno razdoblje gubitak iskazala jedino Croatia banka, koja pak za ovu godinu iskazuje dobit od 7,4 milijuna kuna.

Ove godine ukupni gubitak četiri banke iznosi 36,4 milijuna kuna, pri čemu su najveći iskazale Imex banka, gotovo 19 milijuna kuna, te J&T banka 13,5 milijuna kuna. Gubitke od oko dva milijuna kuna u devet su mjeseci imale Slatinska (2,1 milijun kuna) i Samoborska banka (1,9 milijuna kuna).

Imovina banaka porasla za 4,6 posto

Imovina svih kreditnih institucija na kraju rujna ove godine iznosila je 451,1 milijardu kuna, što je za 20 milijardi kuna ili za 4,6 posto više nego krajem 2019. godine.

"U odnosu na kraj 2019. banke su povećale kredite gotovo svim sektorima, a ponajviše inozemnim kreditnim institucijama i općoj državi. Rast ukupnih kredita i predujmova (5,8 posto) gotovo u cijelosti je kompenzirao rast neprihodujućih kredita (6,1 posto), pa je vrijednost pokazatelja kvalitete kredita, odnosno udjela neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima (NPL), ostala nepromijenjena, na 5,5 posto", ističu analitičari središnje banke u komentaru pokazatelja poslovanja banaka.

Po podacima o kvaliteti kredita, kod nefinancijskih društava udio neprihodujućih kredita krajem rujna iznosio je 13,18 posto, što je za 0,15 postotnih bodova više u odnosu na lipanj ove godine, ali u odnosu na kraj rujna prošle godine manje za 2,3 postotna boda.

Kod kućanstava je udio neprihodujućih kredita krajem devetog mjeseca iznosio 6,73 posto te je na tromjesečnoj razini porastao za 0,26 a na godišnjoj za 0,59 postotnih bodova.

Iz HNB-a izdvajaju kako su u usporedbi s prethodnim godinama, banke tijekom prvih devet mjeseci ove godine prodale znatno manji iznos potraživanja, oko 438,1 milijun kuna.