Hrvatska ima veliki potencijal u prehrambenoj industriji i proizvodnji hrane: tržište joj je teško 12 mlrd. eura i malo je u odnosu na austrijsko od 56 milijardi, no obje zemlje imaju isti postotak potrošnje na namirnice - 42 posto, istaknula je Oona Schreiner, bankarica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), na drugom od ukupno četiri poslovna doručka u organizaciji EBRD-a i Infoarene, na kojima analiziraju tržišne potencijale robe široke potrošnje i poljoprivrednih proizvoda.

I na ovom se okupljanju konkurentnost detektirala kao glavni problem i upravo je za njezino poboljšanje restrukturiranjem malih i srednjih poduzeća EBRD namijenila buduće plasmane. Dosad su u 22 projekta u Hrvatskoj uložili oko 530 mil. eura.

"Od 2500 proizvoda izvan regije možemo plasirati samo 30-ak visokovrijednih koji mogu izdržati konkurenciju EU. Držim da je naš smoki najbolji na svijetu, ali u masovnoj proizvodnji flipsa morali bismo u marketing uložiti toliko da plasman izvan regije ne bi bio isplativ", otvoren je Neven Vranković, potpredsjednik Atlantic grupe za korporativne aktivnosti.

Njegova tvrtka ostvaruje 75% ukupnih prihoda u regiji, no rast na tom području više im ne zadovoljava ambiciju.

"Sav rast iznad BDP-a bio je kratko potkradanje od konkurencije i apsolutni nam je prioritet tržište EU. No, tvornice će i dalje biti u regiji, gdje ih je 18 od ukupno 19. Tvornicu u Njemačkoj planiramo zatvoriti i otvoriti je u regiji jer teže pregovaramo sa sindikatima u Njemačkoj, ondje se razlikuje socijalna osjetljivost radne snage", priznaje Vranković.

U Podravki su pak nezadovoljni nedostatnom količinom sirovina iz Hrvatske i naglašavaju veliku potrebu za vertikalnom integracijom - samostalnim osiguravanjem sirovina za strateške proizvode.

"Za vegetu nam, primjerice, treba list peršina. Nevjerojatno je da u Hrvatskoj nemamo dovoljno proizvođača pored toliko polja ili da se ne uspijevaju udružiti pa ga moramo uvoziti. Treba nam i luk, a u Francuskoj su razvili vrstu s puno više suhe tvari nego u Hrvatskoj i treba ga količinski manje. Naši su poljoprivrednici propustili takav razvoj da bi mogli konkurirati", ističe Olivija Jakupec, članica Uprave Podravke.

Cijena financiranja investicija koje bi mogle poboljšati šanse poljoprivrednika u regiji, kaže Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD ureda u Hrvatskoj, nikad neće biti jednaka onoj u Njemačkoj: rizik je vrlo različit, no pravo je pitanje kako učiniti sve što možemo. Na ovom malom tržištu moramo biti sitni, ali dinamitni da bismo bili najbolji što možemo - zaključila je šefica EBRD-a u Hrvatskoj.