Traže 15% prinosa za roll-up

Kako je u intervjuu za Večernji list upozorio Maksim Poletajev, drugi čovjek Sberbanka, za reprogram od samo godine dana postojeći kreditori traže 15 posto prinosa. U prijevodu traže 150 milijuna eura, što je 1,1 milijarda kuna. To nije ukupna zarada koju bi ostvarili kroz dvije naknade, od kojih je tek jedna kamata, pa nisu pogrešne neslužbene informacije o tome da su ponuđene kamate nešto niže od tog iznosa, ali je to tek djelomična istina s obzirom na dodatne troškove prolongata. Sberbank, kao najveći kreditor i budući najveći pojedinačni dioničar novog Agrokora, ne želi na to pristati, što je iz njihove pozicije i razumljivo. Prve kredite odobrili su 2014., u Agrokor su plasirali 1,1 milijardu eura svog novca na koji čekaju pune četiri godine. U ovom će procesu naplatiti oko 50 posto svojih tražbina pa je razumljivo da ne pristaju na to da netko za samo jednu godinu počeka očekuje 150 milijuna eura zarade.

Kreditori kroz naknade traže nerealne uvjete od čak 15 posto troška prolongata u godinu dana. To ne može preživjeti nijedna tvrtka pa ni Agrokor i zato Sberbank na takve uvjete neće pristati. Svi vjerovnici pristali su na određeni gubitak da bi spasili Agrokor pa nije u redu da pojedini akteri procesa očekuju previsoke zarade. Država tu može učiniti mnogo jer postoje pravila igre na tržištu koja se moraju poštovati kako bi se zaštitila hrvatska ekonomija - poručuje Poletajev ostalim vjerovnicima. Najveći financijeri u roll-up kreditu su Zagrebačka banka, ruski VTB te američki fondovi Knighthead International i Monarch, a kako se može čuti neslužbeno, upravo ti fondovi inzistiraju na tako visokim troškovima prolongiranja naplate kredita.

Agrokor je praktički ucijenjen jer, kako je Večernji list pisao, na tržištu ne može refinancirati taj kredit. Naime, nudile su mu se kamate od 18 posto za iznos od 800 milijuna eura što pak nije dovoljno za zatvaranje kreditne linije. Obratili su se na adrese 76 financijskih institucija i dobili 11 pisama namjere. U Agrokoru kažu da nije riječ o konačnim pozicijama, već da su u tijeku pregovori te da ne žele licitirati s cijenom prolongiranja kredita, kao i da vjeruju da će se na kraju dogovoriti najpovoljniji uvjeti koji budu mogući. Također podsjećaju da su vlasnici obveznica, a među njima su i spomenuti fondovi, osporavanjima Adris Grupe i Alce onemogućeni u naplati svojih potraživanja imovinom te tu okolnost stavljaju u kontekst očekivanja visokih zarada na roll-up aranžmanu. Nedavno je neslužbeno kazano da će se kredit prolongirati na 24 mjeseca te da će se samo nastaviti s naplatom postojeće kamate od 3,8 posto, koliko je bila ugovorena u prvom krugu odobrenja.

Nema nagodbe bez Rusa

Ako Sberbank kao vlasnik najvećeg dijela tražbina s pravom glasa ne pristane na nagodbu, nagodba je zapravo pod upitnikom. U utorak je Trgovački sud priznao još jedan dio prethodno osporenih tražbina ruske državne banke pa sada ona može glasovati s oko osam milijardi kuna za ili protiv nagodbe i time drži nagodbu u svojim rukama. Otvoreno je pitanje hoće li vlasnici obveznica imati pravo glasa u nagodbi jer su im potraživanja osporena. Dobavljači su na početku procesa potraživali ukupno oko 6,9 milijardi kuna duga nastalog za robu i usluge. S ovotjednom isplatom od 11 milijuna eura ukupno im je podmireno 3,8 milijardi kuna tako da imaju samo 3,1 milijardu kuna tražbina s pravom glasa. U nagodbi je dogovoreno da će im se isplatiti još 294 milijuna kuna, od čega 214 milijuna kuna kroz udjel u kapitalu i 80 milijuna eura u gotovini, pa će njihovi ukupni otpisi iznositi samo milijardu kuna. Za nagodbu će imati pravo glasovati vjerovnici koji drže i do 29 milijardi kuna, a za prolazak nagodbe potrebno je najviše 19 milijardi kuna glasova, što pokazuje da će bez Sberbanka i VTB-a koji drži dvije milijarde kuna nagodbu biti nemoguće potvrditi.