Maštoviti načini financiranja Agrokora već nekoliko mjeseci izlaze na vidjelo, a nadzor Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u tim slučajevima dolazi do izražaja. O istragama koje su u tijeku, ali i sve većem broju slučajeva stranih brokeraja koji neovlašteno nude usluge trgovanja rizičnim instrumentima razgovarali smo s Petrom Pierrom Matekom, predsjednikom Upravnog vijeća Hanfe.

Provodi li Hanfa istrage u vezi financiranja Agrokora? Surađujete li s Državnim odvjetništvom?

Hanfa ne može i nema ovlasti direktno nadzirati poslovanje Agrokora ili bilo koje druge, slične kompanije. Istina, Hanfa već duže vrijeme pojačano nadzire, između ostalog, poslovanje investicijskih fondova i faktoring društava kao i drugih subjekata koji su imali intenzivnije poslovne odnose s koncernom Agrokor. Uz to, Hanfa vodi računa i o tome da kompanije čiji vrijednosni papiri kotiraju na uređenom tržištu Zagrebačke burze redovito objavljuju financijske izvještaje i važne informacije, a kako bi ulagatelji mogli donijeti informirane odluke.  U trenutku kada je objavljena sumnja u ispravnost postojećih financijskih izvještaja te nepravodobne objave financijskih izvještaja za 2016. godinu Hanfa je promptno reagirala i obustavila trgovanje dionicama kompanija iz sastava koncerna Agrokor, sve dok se ne objave novi financijski izvještaji. O poslovanju Agrokora reći će više revizori, nova Uprava i nadležne institucije, a mi smo otvoreni za suradnju i surađujemo sa svim institucijama za koje je to zakonima predviđeno, pa tako i s Državnim odvjetništvom.

Što Hanfa zamjera Nexus FGS-u te prijeti li tom društvu oduzimanje odobrenja za rad?

Hanfa nije u mogućnosti javno iznositi detalje o postupcima niti prejudicirati njihov ishod, pa tako ni vezano uz nadzor društva i fondova Nexus. Važno je istaknuti da u procesu svakog nadzora postoji točno propisana procedura koje se moramo držati te svaki subjekt kod kojeg provodimo nadzor ima svoja prava. Odluke se ne donose ishitreno niti zbog javnog pritiska, već se svaki subjekt nadzora može očitovati na zapisnik te ima pravo dostaviti i dodatne dokaze i dokumentaciju. Tek kada završi cijeli taj proces Hanfa donosi rješenje. Načelno rečeno, u bilo kojem slučaju, Hanfa može: propisati nadzornu mjeru i/ili podnijeti prekršajnu ili kaznenu prijavu nadležnim tijelima, ovisno o čemu je riječ. Nadzorne mjere mogu biti: preporuke upravi društva, opomena, otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, neka od posebnih nadzornih mjera poput privremene zabrane isplata iz rezerve i dobiti, oduzimanje odobrenja za rad za sve ili za pojedine djelatnosti ili za upravljanje svim ili pojedinim fondovima. Očekujemo da će rezultati nadzora i rješenje za Nexus biti poznati početkom jeseni.

Kako komentirate tvrdnje da se ′sustav okomio na Nexus kako bi se njihovo poslovanje dodijelilo drugim igračima na tržištu?

Uloga regulatora je da vodi računa o poštivanju propisa i da promiče red na tržištu, a ne da bilo koga favorizira ili demonizira. Ovdje nije riječ o fondovima u koje ulažu mali ulagatelji, građani, kojima je potrebna veća zaštita od strane zakonodavca i regulatora, već je riječ o fondovima privatnog kapitala, s klijentima profesionalnim investitorima, koji imaju znanja i resurse potrebne da dobro razumiju sve rizike i sami se izbore za svoja prava. Za ta je društva za upravljanje najvažnije da zadrže povjerenje svojih ulagatelja. Hoće li u tome uspjeti ovisi samo o njima. Pitanje povjerenja ulagatelja u Nexusove fondove nije vezano uz samo rješenje ili mjeru koju će Hanfa, eventualno, naložiti.

Hanfa je određenim financijskim institucijama koje su financirale Agrokor "u sivoj zoni" oduzela odobrenja, ali su oni nastavili s tom praksom preregistriravši se u uobičajena trgovačka društva. Je li Hanfa mogla upozoriti druga nadležna tijela na tu praksu i jeste li, na kraju krajeva, to i učinili?

Da, bilo je takvih slučajeva, no bila je riječ o tome da je Hanfa zabranila obavljanje određenih aktivnosti, a nakon čega su ta društva svojevoljno zatražila ukidanje odobrenja te su time prestala biti pod nadzorom Hanfe. Tijekom tih događanja, radi dobivanja informacije o tome koje su sve financijske institucije involvirane, bili smo u intenzivnoj komunikaciji s HNB-om. To što su ta društva prestala biti pod našim nadzorom jer više nisu obavljala djelatnosti koje mi nadziremo ne znači da za njihovo poslovanje više nitko nije bio nadležan, ako su kršili neke druge zakone.

Smatrate li da je slučaj Agrokor razotkrio slabe točke u regulativi domaćeg financijskog tržišta, poput nadzora faktoring društava, upitnosti vjerodostojnosti financijskih izvješća na temelju kojih ulagači donose odluke, investicijskih odluka mirovinskih fondova i sudjelovanja njihovih članova uprava u nadzornim odborima kompanija čije dionice mirovinski fondovi posjeduju?

Problem Agrokora je puno dublji nego problem regulative i nadzora financijskog tržišta. U slučaju Agrokora najveći problem je vezan uz njihove dobavljače, a financiranje preko faktoringa je tek manji dio cjelokupnog problema. Slično je i s utjecajem raznih drugih medijski eksponiranih slučajeva iz nadležnosti Hanfe. To govori u prilog tome da oni koji su financirali Agrokor kao i oni koji su ih nadzirali vjerojatno nisu mogli vidjeti ukupnu sliku i veličinu problema. Slične stvari su se događale i u svijetu, sjetite se samo Enrona ili krize hipotekarnih kredita u SAD-u. Generalno gledano, regulativa u svijetu i u EU sve više uključuje i aspekte razmjene informacija i sistemskih rizika. Važnu ulogu ima usklađivanje s EU standardima jer se i EU suočava sa sličnim izazovima. I u Hrvatskoj vidimo određeni napredak. Zakon o faktoringu je konačno u cijelosti stupio na snagu početkom godine. U tijeku su nadzori u svim licenciranim faktoring društvima. Značajan napredak predstavlja i Zakon o mirovinskim fondovima iz 2014. nakon čijeg donošenja se sve odluke i ulaganja mirovinskih fondova moraju detaljno argumentirati i dokumentirati. Vjerujemo da će određeni napredak donijeti i novi Zakon o reviziji te novi Zakon o tržištu kapitala koji su trenutačno u pripremi.

Credosu je privremeno zabranjen rad na dvije godine u pružanju usluga trgovanja izvedenicama. Ocjenjujete li to neuobičajeno oštrom mjerom?

Mjera je možda neuobičajena jer nije bilo sličnih poslovnih modela poslovanja s malim ulagateljima kao što je to bilo kod Credosa, ali ne bih rekao da je preoštra. Naše je stanovište bilo da treba zaštiti interese malih investitora, građana, koji su na ulaganje nagovoreni čak i nepoštenom marketinškom praksom. Velik naglasak stavili smo na temeljito prikupljanje dokaza kako bi postupak bio temeljito argumentiran i održiv u potencijalnim sudskim sporovima protiv rješenja, ali isto tako i u potencijalnim sudskim postupcima u kojima bi klijenti Credosa koji se smatraju oštećenima mogli tražiti naknadu štete od društva. Samo društvo Credos može nastaviti raditi u drugim segmentima svog poslovanja, zabrana se odnosi samo na dio vezan uz trgovanje izvedenicama.

Posljednjih godina Hanfa upozorava na tvrtke koje neovlašteno nude trgovanje rizičnim financijskim instrumentima zastupajući strane brokerske kuće. Može li Hanfa učiniti nešto više na sprečavanju takve prakse osim objave upozorenja?

Takva praksa je problem na razini cijele EU, a ne samo u Hrvatskoj, pa se na toj razini i pokušava riješiti. Najčešće je riječ o kompanijama s Cipra koje djeluju u cijeloj EU. Na takvim primjerima otkrivene su slabosti sustava jer svatko može nuditi svoje usluge bilo gdje, bez puno troškova, na brz i jeftin način, često i samo telefonom. Ukoliko te kompanije nemaju podružnicu ili sjedište u Hrvatskoj zakonodavstvo ne ostavlja puno prostora nama kao regulatoru jer su te kompanije u nadležnosti regulatora iz njihove zemlje sjedišta. Mi u okviru svojih ovlasti možemo samo izdati upozorenje i skrenuti pozornost javnosti na takve kompanije kao i obavijestiti njihove regulatore sukladno propisima EU.

Kako ocjenjujete trenutnu regulativu forex tržišta te ima li prostora za njezino unapređenje?

Hanfa trenutačno temeljem ovlasti iz Zakona o tržištu kapitala nadzire trgovanje izvedenim financijskim instrumentima u odnosu na valute kao i financijskim ugovorima za razlike u odnosu na valute. Prostor za unapređenje regulative forex tržišta definitivno postoji s obzirom na to da u EU trenutačno ne postoji regulativa koja bi detaljnije propisivala pravila ponašanja na forex tržištu. Smatramo da bi u skorijoj budućnosti navedeni segment financijskog tržišta na razini EU trebalo podrobnije regulirati.

Završena je javna rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala koje ciljaju na promjenu u radu SKDD-a te sustava namire. Je li projekt SKDD-CCP preambiciozan za domaće tržište, investicijska društva tvrde da im je prilagodba na taj projekt veliko financijsko opterećenje?

Izmjene zakona su nastavak usklađenja s već implementiranim uredbama koje uređuju poslove poravnanja i namire na tržištu EU. Projekt SKDD CCP odnosi se na sustav poravnanja, a završetkom projekta bi trebao postati središnja druga ugovorna strana za određene financijske instrumente u skladu s EU regulativom te bi njegova licenca za obavljanje tih poslova bila priznata na cijelom EU tržištu. Projekt predstavlja prilagođavanje EU u smislu poboljšanja kvalitete infrastrukture i ima brojne pozitivne aspekte, od veće sigurnosti poravnanja transakcija, ali i namire, i za financijske posrednike i za klijente, preko većeg potencijala razvoja novih proizvoda za trgovanje pa do omogućavanja ′short sellinga′. Uz to, naše tržište bit će atraktivnije inozemnim ulagačima koji, pritisnuti regulativom o upravljanju rizicima, mogu imati rezerve prema sudjelovanju na tržištu koje nema adekvatnu infrastrukturu. S druge strane činjenica je da EU regulativa nije naklonjena malim tržištima kao što je naše te da je to relativno velik trošak u odnosu na veličinu tržišta i sudionika na tržištu. No, ako infrastruktura ne bude unaprijeđena moglo bi se dogoditi da veliki sudionici na tržištu svoje trgovanje i depozitarne poslove prebace u inozemstvo.