Neto imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova na kraju 2015. porasla je u odnosu na godinu prije za 7,72 milijarde kuna. Istodobno su obvezni fondovi lani od doprinosa građana dobili ukupno 5,16 milijardi kuna. Dobivene doprinose povećali su, dakle, za 2,56 milijardi kuna

Svako malo mediji počinju pisati o obveznim mirovinskim fondovima (OMF-ovima), odnosno netko se sjeti davati izjave da treba zamrznuti uplate u drugi mirovinski stup ili ukinuti obvezne mirovinske fondove. Posljednje izjave došle su od Ivana Lovrinovića, profesora Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i saborskog zastupnika iz Mosta, koji je u medijima izjavljivao da bi trebalo zamrznuti uplate u drugi stup jer je riječ o milijardama kuna koje bi spasile državni proračun. Slične izjave čuli smo i u vrijeme vlade Ive Sanadera kada je kriza udarila i dovela do šestogodišnje recesije.

Već smo se stoga navikli na sporadične političke negativne izjave o drugome stupu, no rijetko kada smo čuli riječi koje govore u prilog nastavljanju mirovinske reforme, većem utjecaju mirovinaca na tržište kapitala i gospodarstvo. Nikako nije cilj favorizirati upravitelje mirovinskih fondova i stati na njihovu stranu, ali svi oni tvrde da ulažu u skladu sa strogo definiranim zakonskim odredbama i ne mogu se pomaknuti ni milimetra. Koliko su mirovinci zainteresirani za nova ulaganja pokazuje i njihov veliki interes za IPO HAC-a, koji je prethodna vlada mjesecima najavljivala, a nikada provela.

Jesu li obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj uspješni ili ne, neka netko drugi dokazuje. Mi pokazujemo brojke: neto imovina četiri obvezna mirovinska fonda na kraju 2015. godine iznosila je nešto više od 74 milijarde kuna. To je u odnosu na godinu prije više za 7,72 milijarde kuna. Istodobno, četiri su obvezna fonda u prošloj godini od doprinosa građana dobili 5,16 milijardi kuna. Dakle, jednostavnom računicom može se zaključiti da su dobivene doprinose ′oplodili′ za 49 posto, odnosno povećali za 2,56 milijardi kuna.

Izloženost rizicima

Najveću imovinu od četiri OMF-a ima AZ obvezni mirovinski fond, koji je na kraju prosinca prošle godine upravljao s 29,52 milijarde kuna. Drugi po veličini je Raiffeisen OMF, koji je na kraju godine upravljao s 22,63 milijarde, slijedi PBZ/CO fond s 11,97 milijardi te Erste Plavi, koji je imao imovinu od 9,88 milijardi kuna. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), najbolje prinose ostvarile su A kategorije OMF-ova. Podsjetimo, mirovinski fondovi podijeljeni su na tri kategorije - A, B i C i svaka se razlikuje po načinu ulaganja. Tu kategorizaciju donijele su zakonske izmjene od prije nekoliko godina. Dakle, najveći prinos ostvarila je A kategorija fondova, a među njima od 9,69 RBA OMF. Slijedi AZ fond (9,67 posto), pa PBZ/CO s 8,03 posto te Erste Plavi A kategorija s pri- nosom od 7,22 posto.

Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima definirana su ograničenja ulaganja pojedine kategorije obveznoga mirovinskog fonda prema klasama imovine. Među najvažnijim ograničenjima izdvajamo ulaganja u dionice, koja se razlikuju ovisno o kategoriji obveznoga mirovinskog fonda (A, B i C). Tako je maksimalna dozvoljena izloženost dionicama obveznoga mirovinskog fonda kategorije A 55 posto, a kategorije B 35 posto neto imovine fonda. Fondovi kategorije C sukladno Zakonu ne mogu imati izloženost prema dionicama. Također izdvajamo i valutnu usklađenost imovine s obvezama pa je tako minimalna kunska izloženost imovine fonda kategorije A 40 posto, fonda kategorije B 60 posto, a fonda kategorije C 90 posto - objašnjava Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva.

S obzirom na to da su obvezni mirovinski fondovi od početka poslovanja prolazili različite oblike gospodarskih ciklusa, čelni ljudi OMF-ova sa sigurnošću mogu potvrditi da i u težim tržišnim prilikama znaju oču- vati imovinu svojih članova, a također u povoljnim dijelovima ciklusa iskoristiti tržišne prilike i ostvariti optimalan prinos za svoje članove.

Prosječan godišnji prinos od početka poslovanja pa do kraja 2015. godine u AZ obveznom mirovinskom fondu iznosio je 6,02 posto, a ukupna zarada za članove AZ obveznih mirovinskih fondova u istom razdoblju bila je veća od 10 milijardi kuna. Činjenica da su investicijski proces i rezultati upravljanja prošli test globalne krize 2008/2009. godine te višegodišnje recesije u Hrvatskoj, najbolji je odgovor na moguće buduće krize, koje će zasigurno doći, međutim, neće narušiti očiglednu dodanu vrijednost koja se stvara aktivnim upravljanjem imovinom naših članova - kažu iz AZ mirovinskih fondova.

Vlasnici i nadzornici

Prema podacima Hanfe, četiri OMF-a u državnim obveznicama imaju oko 72 posto imovine. Riječ je o 53,85 milijardi kuna i u odnosu na godinu prije riječ je o povećanju od 13,4 posto, odnosno 6,7 milijardi kuna. U dionicama domaćih kompanija OMF-ovi imaju 10-ak posto ukupne imovine. To je na kraju prošle godine iznosilo 7,74 milijarde kuna, što je porast od 14 posto u odnosu na godinu prije. Dakle, u apsolutnim iznosima riječ je o rastu od 963 milijuna kuna. Kada se malo detaljnije pogledaju statistički podaci, može se vidjeti da četiri OMF-a imaju dionice ukupno 35 kompanija u Hrvatskoj. Godinama su OMF-ovi upozoravali na to da se smanje zakonska ograničenja i da im se dozvole dodatna ulaganja u neke kompanije kako bi svojom prisutnošću mogli snažnije utjecati na njihovo poslovanje. Primjerice, u vrijeme krize na snazi su bila ograničenja ulaganja temeljena na tržišnoj kapitalizaciji. Dakle, OMF-ovi nisu smjeli ulagati u dionička društva koja na burzi vrijede manje od nekog iznosa.

Fondovi kojima upravlja jedno mirovinsko društvo smiju stjecati do 20 posto vlasništva u kompaniji koja je uvrštena na uređeno tržište. Može se steći i više od toga, ali tada takvo ulaganje ne smije prelaziti dva posto imovine fonda, a ukupno takvih ulaganja može biti do pet posto imovine fonda. Fond može i investirati u dionice jedne kompanije do tri posto imovine, ali ako su dionice te kompanije uvrštene u službeno tržište, onda je moguće uložiti i do 10 posto imovine fonda, uz uvjet da zbroj takvih ulaganja ne prelazi 15 posto imovine fonda. Iako su se ograničenja ulaganja liberalizirala, zbog potencijalnih rizika za likvidnost i korporativnog upravljanja, u pravilu ne iskorištavamo maksimalno dopuštene limite. Na našem tržištu  samo 19 kompanija ima tržišnu kapitalizaciju veću od milijarde kuna (uključujući Inu, HT i neke druge koje imaju većinskog dioničara) i mirovinski su fondovi dioničari u gotovo svim tim kompanijama. Lani smo iskoristili i mogućnost ulaganja putem povećanja kapitala u hrvatskim kompanijama kao što su Podravka, Luka Rijeka, Tankerska Next Generation i HPB - ističu iz Erste Plavog fonda.

Obvezni mirovinski fondovi nadrasli su hrvatsko tržište kapitala i svojim investicijskim potencijalom predstavljaju relevantne investitore u svjetskim okvirima.

U AZ-u smatramo da se izravnom dokapitalizacijom društava mogu proširiti investicijske mogućnosti na domaćem tržištu kapitala. U tom slučaju možemo utjecati i na povećanje standarda korporativnog upravljanja, čime se smanjuje rizik ulaganja za naše članove i povećava vrijednost imovine. Što se tiče tržišne kapitalizacije, to ograničenje nije više na snazi, tako možemo ulagati i u društva niže tržišne kapitalizacije, što posebno dolazi do izražaja nakon uvođenja novih kategorija obveznih mirovinskih fondova - ističu iz AZ fonda.

Osim vlasničke mirovinski fondovi imaju i nadzornu ulogu u nekim kompanijama. Njihova prisutnost investitorima daje određenu sigurnost da će takva kompanija poslovati transparentnije.

Sudjelovanjem u nadzornom odboru tvrtke sukladno vlasničkom udjelu možemo ukazati na određene loše poslovne odluke i dati svoj doprinos upravljanju kompanijom poboljšanjem standarda korporativnog upravljanja. Do sada je udjel u upravljačkim pravima bio odraz prošlih investicijskih limita (izloženost prema pojedinom izdavatelju do 10 posto vlasništva) te nismo mogli kreirati poslovnu politiku pojedinih društava. Novi zakon koji je na snazi od kolovoza 2014. omogućio nam je investiranje u 20 posto dionica pojedinog izdavatelja, a u posebnim situacijama i do 100 posto. Kao jedan od primjera dobrog rada predstavnika mirovinskih fondova u NO-u možemo navesti Podravku, koja nakon faze restrukturiranja ove godine bilježi veliki porast dobiti - kažu iz AZ fonda.

S obzirom na to da je nedavno ustoličena nova vlada, mirovinci od premijera imaju određena očekivanja. Damir Grbavac očekuje podršku daljnjem razvoju mirovinske reforme, jačanje uloge obveznih mirovinskih fondova sukladno projekcijama mirovinske reforme, ponude novih mogućnosti ulaganja pokretanjem novih infrastrukturnih projekata primjerenih ulaganjima obveznih mirovinskih fondova i privatizacijom. U posljednje se vrijeme opet aktualizirala prodaja dionica Končara, Janafa i Podravke i drugih. Želi li Vlada da te kompanije ostanu u domaćem vlasništvu, mogla bi razmisliti o tome da te dionica kupe i OMF-ovi.

Naravno, svakako je potrebno vidjeti mogu li i smiju li OMF-ovi sudjelovati u takvim privatizacijskim pričama s obzirom na zakon i ograničenja ulaganja. Ako je potrebno mijenjati zakonsku regulativu, zašto ne? Nije zakon Sveto pismo i uklesan u kamen za cijelu vječnost.