Ukupna imovina pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova (OMF) krajem 2021. godine dosegnula je 133 milijarde kuna, što je 14 milijardi kuna više nego krajem 2020., istaknuli su u ponedjeljak iz UMFO-a, uz podatak da su tako mirovinski fondovi svojim članovima od osnivanja zaradili 50,9 milijardi kuna.

Zahvaljujući pozitivnim kretanjima na tržištima kapitala, pažljivom upravljanju imovinom, prepoznavanju dobrih investicija na financijskim tržištima te diverzifikaciji ulaganja, OMF-ovi su u 2021. godini ostvarili vrlo dobre rezultate, a svojim članovima osigurali natprosječne prinose, istaknuto je u priopćenju Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).

Pritom, naveli su iz UMFO-a, oporavak tržišta kapitala najviše je pogodovao kategoriji A, u kojoj je ostvaren prosječan prinos od 13,52 posto, odnosno 7,78 posto od osnivanja, dok je u najbrojnijoj kategoriji B prinos iznosio 7,37 posto, a prosječan prinos od osnivanja 5,51 posto. Za fond kategorije C prinos u 2021. godini je pak iznosio 0,43 posto, a od osnivanja 4,48 posto.

Inače, prinosi se iskazuju Mirex indeksom, a A kategorija namijenjena je mlađim osiguranicima i ima najviši rizik ulaganja, B kategorija odnosi se na osiguranike na sredini radnog vijeka, uz srednje rizična ulaganja, dok je C kategorija namijenjena osiguranicima koji uskoro idu u mirovinu, pri čemu su ta ulaganja najmanje rizična.

Krajem 2021. godine OMF-ovi su imali 2.111.192 člana, što je za 53.801 člana više nego krajem 2020. godine. Pritom, u B kategoriji bilo je 1.899.623 člana, u A kategoriji 150.266 članova, gotovo 67 tisuća više nego u prethodnoj godini, dok je kategorija C krajem 2021. brojala 61.303 člana.

"Primjetno povećanje članova u kategoriji A između ostalog je rezultat promjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima iz 2018. godine, kao i podizanja razine financijske pismenosti", ocijenili su iz UMFO-a.

Struktura portfelja ide prema većoj diverzifikaciji

Iz udruženja su istaknuli i da se struktura portfelja obveznih mirovinskih fondova polako, ali sigurno mijenja i ide prema većoj diverzifikaciji.

Tako je krajem 2020. godine izloženost prema hrvatskim državnim obveznicama bila 63,8 posto, dok je krajem 2021. udio hrvatskih državnih obveznica u portfeljima OMF-ova bio 57,7 posto. Drugim riječima, udio obveznica u portfelju smanjen je za 9,6 posto, apostrofirali su iz UMFO-a.

Također, napomenuli su da je udio domaćih dionica u portfeljima OMF-ova na kraju prošle godine iznosio 12 posto, u odnosu na 10,7 posto na kraju 2020. godine. Dionice stranih kompanija u imovini OMF-ova su pak porasle za 17,7 posto i čine 9,2 posto ukupnog portfelja, dok su od drugih oblika ulaganja najzastupljenija ona u inozemne UCITS fondove, napisali su iz UMFO-a.

U sustavu dobrovoljne mirovinske štednje gotovo 400 tisuća građana uštedjelo 7,8 mlrd kn

Posljednjeg dana 2021. godine u sustav dobrovoljne mirovinske štednje ulagalo je ukupno 397.253 građana, a ukupna neto imovina dosegnula je 7,8 milijardi kuna, što je 15,8 posto više nego na kraju 2020. godine, izvijestili su iz udruženja.

Inače, na kraju prošle godine u Hrvatskoj poslovalo je osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova s 351.251 članom te 20 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova s 46.002 člana.

"Dobrovoljnoj mirovinskoj štednji raste podrška među građanima, pa je tako recentno istraživanje stavova građana pokazalo da bi u dobrovoljnu mirovinsku štednju uložio približno jednak broj građana kao i u nekretnine", istaknuli su iz UMFO-a.

Tako primjerice u skupini građana s 11 do 20 godina radnog staža njih 30,6 posto želi štedjeti u trećem mirovinskom stupu, dok bi ih 27,4 posto ulagalo u nekretnine.

S druge strane, u skupini ispitanika koji imaju kraći staž, odnosno do 10 godina, 31 posto želi ulagati u nekretnine, a 23,3 posto u treći mirovinski stup.

"S obzirom da je riječ o dobnoj skupini koja uglavnom nije riješila stambeno pitanje, podatak da gotovo četvrtina ispitanika prepoznaje treći stup kao kvalitetan oblik štednje pokazuje visoku zainteresiranost za dobrovoljnu mirovinsku štednju. Za usporedbu, svega bi 5,1 posto te dobne skupine uložilo novac u vrijednosne papire, a manje od 10 posto bi ih izabralo držati novac u kući", istaknuli su iz UMFO-a.