Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva otvorio je veliki skup o energetici koji se danas u sklopu EUforije pod visokom pokroviteljstvom Vlade RH održava u muzeju Mimara u Zagrebu i kao možda najvažniju najavu iznio odlazak hrvatske delegacije na čelu s predsjednikom države Ivom Josipovićem, ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić i grupom hrvatskih gospodarstvenika u Katar.

Riječ je o nastavku razgovora o sudjelovanju Katara u realizaciji projekta LNG terminala na Krku koji su započeti još 2003. godine u mandatu Račanove administracije. "Interes je velik, a prošla Vlada je predala projekt grupi stranih kompanija koja ga je potpuno zaustavila. Moglo bi se pretpostaviti da nekima nije odgovaralo da se u RH sagradi LNG terminal koji je hrvatski interes. Sudjelovanje Katara će biti ozbijljna tema razgovora rekao je Čačić navodeći da je riječ o investiciji od 600 milijuna eura u kojoj po 50 posto sudjeluju HEP i Plinacro, a u suradnji sa EU projekt se priprema kako bi od kraja 2013. bila moguća njegova realizacija.

Pored LNG terminala svakako su po značaju istaknuti projekti koji se realiziraju preko HEP-a, a posrijedi su investicije za koje je Čačić rekao da imaju privatne partnere, uglavnom strane, te su sve spremne za realizaciju ili u visokoj fazi. Uz Plomin C vrijedan s pratećim objektima oko milijardu eura te Omblu u iznosu između 140 i 150 milijuna eura, Čačić je iznio da postoji ozbiljan interes za projekt termocentrale u Rijeci koja trenutno ne radi, a gdje će se mazut zamijeniti sa plinom. Projekt je vrijedan 450 milijuna eura, a kao najveći u idućoj godini, u iznosu od 650 milijuna eura, ulaganje je u hidroelektranu Kosinj Senj gdje se planira uz postojećih 200 megavata dodatnih 350 megavata, pa bi sustav imao oko 550 megavata.

Investicija u L-TO u Zagrebu u novi blok kombinirani, kongeneracijski iznosit će 120 milijuna eura, a proizvodila bi 150 megavata električne energije i 130 megavata toplinske. Čačić je naveo da je najfizibilniji projekt koji Hrvatska ima HE Dubrovnik 2 u vrijednosti izmedu 160 i 170 milijuna eura, koji Hrvatska realizira s Republikom Srpskom, a naveo je i investicije u dva bloka u hidroelektrane na Savi do 800 milijuna eura te na Dravi 350 milijuna eura, za koje postoji interes privatnih partnera. "Sve investicije ne bi bile moguće ni zamislive da nismo doslovno iza zadnjeg časa uravnotežili prihode i rashode i da Vlada nije prestala zabijati glavu u pijesak. Dosadašnji strateški propusti neodgovorne države i politke doveli su HEP u poziciju da kupuje skuplje nego prodaje te da zbog gubitaka nema kreditni potencijal. Za potez koji je povukla naša Vlada nadamo se da će biti prepoznat i da će nakon izdanja obveznica HEP biti uredan u svome poslovanju i sposoban izvršavati svoje obveze i ulagati u investicije", rekao je Čačić.

U 2012. započete su privatne investicije teške 400 milijuna eura u nove vjetroelektrane ukupne sange 270megavata, dok je u prethodnih osam godina sagrađeno samo 134 mW hidroelektrana.

Janaf kreće u investicije vrijedne 2,5 do 3 milijarde, rekao je Čačić te dodao da će u kratkom roku započeti u Petrokemiji investicijski ciklus od 250 milijuna eura.

U nastavku će izlagati Darinko Bago, predsjednik Uprave Knočara i predsjednik HIZ-a, te nakon toga održat će se tri okrugla stola o EU regulativi i liberaziciji tržišta energije u RH, investicijama u energetici te obnovljivim izvorima, zelenoj energiji i energetskoj efikasnosti te nuklearnim i klasičnimm izvorima, na kojima će izlagati niz domaćih stručnjaka.