Izvješće o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države, koje je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio u petak, pokazuje da je u 2017. suficit konsolidirane opće države iznosio 2,75 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a, dok je godinu ranije zabilježen deficit od 3,2 milijarde kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a.

To je prvi suficit opće države od 2002. godine, od kada se prate ti podaci.

„Ukupni prihodi konsolidirane opće države u prošloj godini su iznosili 167,2 milijardi kuna te su na godišnjoj razini zabilježili rast za 5,6 milijardi kuna ili 3,4 posto. Istovremeno su ukupni rashodi, ostvareni u iznosu od 164,4 milijarde kuna, zabilježili blagi godišnji pad za 472 milijuna kuna ili 0,3 posto", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Dodaju da je u odnosu na 2016. saldo proračuna opće države u prošloj godini poboljšan za 6 milijardi kuna ili 1,7 postotnih bodova BDP-a.

Pozitivni pomaci u prošloj godini posljedica su, objašnjavaju, nekoliko ključnih čimbenika.

„Naime, iz izvješća (DZS-a) proizlazi da je na fiskalni suficit u 2017. najveći utjecaj imalo znatno poboljšanje financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda, čiju okosnicu čine prihodi od PDV-a, koji su prikupljeni u iznosu od 48,4 milijarde kuna", navodi se u analizi.

Rast prihoda od PDV-a

Tako su prihodi od PDV-a bili veći u odnosu na planirane 46,2 milijarde kuna i na godišnjoj su razini porasli za više od 3 milijarde kuna ili 6,8 posto.

To „je posljedica pozitivnih gospodarskih trendova podržanih rekordnom turističkom sezonom", navode analitičari RBA.

Nadalje, prihodi od poreza na proizvodnju i uvoz također su zabilježili značajno povećanje, za 3,7 milijardi kuna ili 5,4 posto, na 71,6 milijardi kuna.

„Uz blago nominalno smanjenje ukupnih rashoda opće države na godišnjoj razini, doprinos fiskalnom višku došao je od nižih rashoda za kamate", navode analitičari RBA.

Lani su, naime, rashodi za kamate iznosili 9,76 milijardi kuna, što je 9,7 posto manje nego godinu dana prije.

U izvješću DZS-a navodi se da je veliki utjecaj na iznos suficita imao u 2017. ponovni pad salda državnog proračuna u odnosu na prethodnu godinu, s 3,389 milijardi kuna na 2,29 milijardi.

„Potonje je rezultiralo značajnim povećanjem primarnog salda proračuna opće države koji je i treću godinu zaredom zabilježio suficit", navode analitičari RBA.

Tako je primarni višak s 7,5 milijardi kuna, zabilježenih u 2016. godini, lani dosegnuo 12,5 milijardi kuna ili 3,7 posto BDP-a.

Udio javnog duga u BDP-u najmanji od 2012.

DZS je objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 78 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

„Očito je poboljšanje fiskalnog salda otvorilo prostor i za značajno manje potrebe za zaduženjem države", navode analitičari RBA.

Doduše, dug od 283,3 milijarde kuna veći je za 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2016.

No, kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,8 posto u odnosu na 2016. godinu, pao je i udjel javnog duga u BDP-u, i to za 2,6 postotnih bodova u odnosu na kraj 2016., kada je iznosio 80,6 posto BDP-a.

Analitičari RBA poručuju da je, osim fiskalnog suficita i poboljšanih makroekonomskih fundamenata, nižem javnom dugu pridonijelo i jačanje kune u odnosu na euro.

„Iako još nemamo fiskalnu statistiku za prve mjesece 2018., nastavak gospodarskog rasta sugerira da bi prihodi trebali biti izdašni ili barem u skladu s planom Ministarstva financija. S druge strane, ako rashodi budu ostvareni u skladu s planom, može se govoriti o nastavku povoljnih fiskalnih kretanja", zaključuje se u analizi RBA.