Mali poduzetnici u IT sektoru, konzultanti i zanimanja kojima je za pokretanje posla dovoljno računalo i internetska veza, vjerojatno će među prvima iskoristiti mogućnost osnivanja tvrtki sa samo deset kuna temeljnog kapitala, tzv. jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.).

Vlada je na zadnjoj sjednici dodatno rasteretila registraciju j.d.o.o.-a, tako što je ukinula naknadu za javnobilježničke usluge i smanjila sudske pristojbe s tristo na šezdeset kuna, pa ukupni administrativni troškovi ne bi smjeli prelaziti 750 kuna. Dio poslovne zajednice ipak s mnogo skepse gleda na, kako ih se već kolokvijalno naziva, tvrtke od 10 kuna. Bagatelni temeljni kapital poduzetništvu bi mogao privući nekompetentne ljude s manjkom osnovnih znanja te od j.d.o.o.-a odbiti i potencijalne poslovne partnere, koji takve tvrtke zbog skromnog kapitala mogu percipirati kao neozbiljne.

Ipak lakše

Osnivač Iskona i IT poduzetnik Damir Sabol tvrdi da je riječ o prilici koju bi mogli iskoristiti studenti s dobrim poduzetničkim idejama ili pokretači startupova, kojima je ulazak u biznis možda priječio minimalni temeljni kapital od 20 tisuća kuna, potreban za pokretanje klasičnog d.o.o.-a.
„Ukidanje dijela nameta je dobra mjera, ali nisam siguran da će se osnivanje tvrtke rasteretiti „papirokratiziranosti". Sve dok u Hrvatskoj traje tjednima, a moj prijatelj iz Norveške sve obavi online, za 15 minuta, ne možemo govoriti da je jednostavni d.o.o. velik i važan poticaj poduzetništvu", navodi Sabol.


Kopirani model

Vlada je smanjenjem iznosa temeljnog kapitala samo kopirala model koji postoji u nekolicini zemalja EU, zbog čega je postojala opasnost da od 1. srpnja 2013. domaći poduzetnici tvrtke jeftinije osnivaju u Njemačkoj ili Austriji, a potom zbog slobode poslovanja normalno rade u Hrvatskoj. Za osnivanje klasičnog d.o.o.-a (GmbH) u Njemačkoj je potrebno položiti 25 tisuća eura, a jednostavni d.o.o. može se osnovati već za nekoliko eura. Prema njemačkom modelu, jednostavna tvrtka koja se osovi na noge i dođe do kapitala od 25 tisuća eura, prebacuje se u GmbH, a isto se predviđa i u Hrvatskoj, kad Sabor u rujnu izglasa izmjene Zakona o trgovačkim društvima.

Ministar vjeruje

Iz HUP-a zasad ne žele komentirati novu Vladinu mjeru, vjerojatno čekajući njene prve učinke te broj i profil novoregistriranih tvrtki. Europska praksa pokazuje da su j.d.o.o.-i dali dobre rezultate u samozapošljavanju, ali s prvim prognozama ipak treba pričekati. Hrvatska spada u europske rekordere po visokim opterećenjima na rad i brojnim parafiskalnim nametima, poput bezuvjetne članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), pa se već govori da će tvrtke od 10 kuna biti jeftini brijaći aparat s vrlo skupim žiletima.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras navodi da će Vladina odluka posebno privući poduzetnike koji su i dosad imali ideju, ali ne i novac za pokretanje posla. Bitno će se, tvrdi, ubrzati i administrativni dio kod osnivanja tvrtki.

„Potencijalni poduzetnici moraju ispuniti unaprijed pripremljen obrazac, moraju ga ovjeriti kod javnog bilježnika, uplatiti najmanje 10 kuna temeljnog kapitala i u nekoliko dana moći će registrirati svoj jednostavni d.o.o. Njihova najkrupnija zakonska obveza bit će da četvrtinu svoje godišnje dobiti unesu u rezervu svojega društva, a kad u toj rezervi prikupe 20 tisuća kuna morat će prijeći u klasično trgovačko društvo", izjavio je za Business.hr ministar Maras.