"Pravodobno smo išli u restriktivne mjere i to je spriječilo potencijalni scenarij kakav smo gledali na sjeveru Italije. Što se tiče ekonomije, ukupno smo pomogli s 30 milijardi kuna. Nikada ni jedna vlada nije tako stala iza hrvatskih radnika, poslodavaca i privatnoga sektora", ustvrdio je Plenković.

Dodao je da je država kroz naknade za plaće za ožujak, travanj i svibanj izdvojila šest milijardi eura kako bi očuvala zaposlenost.

Istaknuo je da je od početka svibnja do danas zabilježen rast broja osiguranika odnosno novozaposlenih na mirovinskom zavodu za 11 tisuća.

"Dakle, mjere su polučile efekt, ekonomija se reaktivira", naglasio je premijer.

Kazao je da je Hrvatska bolja zemlja nego što je bila 2016., kada je Vlada započela mandat.

"Rasle su plaće, prosječne plaće su danas veće za 1.150 kuna, rasla je minimalna plaća za 754 kune, rasle su mirovine, imali smo zdravi gospodarski rast, proračunski višak tri godine, smanjili smo javni dug, izvukli zemlju iz procedure prekomjernog proračunskog manjka i procedure ekonomskih neravnoteža. Ostvarili smo kreditni investicijski rejting, potaknuli reforme u svim sektorima, digli apsorpciju europskih fondova", rekao je Plenković.

Ukazao je i na očuvanje reputacije u međunarodnim financijskim institucijama koje nam i dalje drže investicijski kreditni rejting unatoč činjenici da će nam , kao i drugima, past BDP u ovoj godini zbog ove krize.

"Pritom smo našim aktivizmom osigurali Hrvatskoj i hrvatskom narodu sigurnosnu mrežu u idućih sedam godina od 10 milijardi eura iz EU-ova fonda za gospodarski oporavak i još vrlo vjerojatno 11,5 ili 12 milijardi eura koje će doći iz redovito sedmogodišnjeg proračuna", dodao je.

Podsjetio je na četiri vala porezne reforme, administrativnih rasterećenja i poreznih davanja.

"Više od 9,5 milijardi kuna poreznih rasterećenja, dvije milijarde administrativnih i 1,15 milijardi parafiskalnih. To su ogromni iskoraci, a pritom nismo išli, do ove situacije, u proračunski deficit", rekao je Plenković.

"Svojim smo utjecajem na financijskim tržištima osigurali sredstva u teškoj situaciji. Svi primaju plaću, sve funkcionira premda nema turista kao lani i dio ekonomije je usporen", kazao je.

Najavio je da će država i dalje pronalaziti novac za pomoć gospodarskim granama koje će i dalje biti pod utjecajem krize.

Na pitanje o problemima u otkupu dionica Ine od mađarskog Mola rekao da će konzultant Lazard izići s preliminarnom projekcijom 9. lipnja te da će se nakon toga sve vidjeti.