Konvencija između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak, trebala bi biti potpisana za desetak dana u SAD-u, rekao je u četvrtak na sjednici vlade premijer Andrej Plenković.

Ocijenio je da se radi o vrlo važnom ugovoru s SAD-om na kojemu se dugo radilo.

Vlada je, naime, danas donijela zaključak o prihvaćanju Izvješća o vođenim pregovorima za sklapanje Konvencije između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak.

Ministar financija Marko Primorac podsjetio je da je vlada 30. rujna 2020. donijela odluku o pokretanju postupka za sklapanje konvencije. Izaslanstva hrvatske i američke vlade održala su od studenoga 2020. do ožujka 2022. godine pet krugova pregovora tijekom kojih je, kako je rekao, postignuta međusobna suglasnost o tekstu konvencije, te su pregovori uspješno završeni.

Stupanjem na snagu konvencije postići će se po njegovim riječima brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda, kako i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga, te povećanje stupnja ukupne gospodarske aktivnosti obiju država.

Državne potpore u 2021. godini 4,2 posto manje

Vlada je u četvrtak prihvatila i izvješće o državnim potporama u 2021. godinu prema kojemu su ukupne potpore manje za 4,2 posto u odnosu na 2020. i iznosile su ukupno 20,2 milijarde kuna ili 4,7 posto BDP-a.

Potpore u industriji i uslugama iznosile su 12,6 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a a potpore za poljoprivredu i ribarstvo 7,6 milijardi kuna ili 1,8 posto BDP-a.

Od ukupno dodijeljenih potpora u industriji i uslugama, sektorske potpore iznosile su 5,6 milijardi kuna, a horizontalne potpore 3,7 milijardi kuna.

Potpore gospodarstvu zbog pandemije covida-19 iznosile su 3,2 milijarde kuna i činile su 25,7 posto udjela u potporama industriji i uslugama.

Potpore male vrijednosti iznosile su 1,4 milijarde kuna, a njihov udio u BDP-i iznosio je 0,34 posto.

"Unatoč svim krizama i poteškoćama u gospodarstvu, uključujući učinke potresa i pandemije, primjetno je smanjenje iznosa dodijeljenih potpora, a za očekivati je da će ubuduće kretanje potpora ovisiti i o mjerama koje su uključene u Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji se u bitnom dijelu oslanja i na potpore", rekao je ministar financija Marko Primorac.