Talijanska bankarska grupacija UniCredit i dalje dominira u državama bivše Jugoslavije, odnosno regijom Adria, a slovenski osiguravatelj Triglav osiguranje dominantan je u tom dijelu financijske industrije. Istraživanje koje je provela konzultantsko revizorska kuća Deloitte ukazuje na to da tri najveće bankarske grupacije zajedno čine 36 posto ukupne aktive u regiji. Ukupna aktiva banaka u vlasništvu UniCredita krajem prošle godine iznosila je 20,8 milijardi eura. Slijedi Intesa Sanpaolo s aktivom od 16 milijardi, a slovenska NLB grupa na trećem je mjestu s aktivom od 15,9 milijardi. Zamjena mjesta Intese i NLB-a inače je jedina promjena na Deloitteovoj ljestvici vodećih banka. Na posljednjih pet mjesta su OTP, Komercijalna banka, Banka Celje, HPB i Gorenjska banka.

Izloženi u Hrvatskoj
Uspoređujući ukupne aktive banaka u regiji s onima koje posluju u Hrvatskoj, zaključuje se kako su talijanske i austrijske bankarske grupacije daleko najviše izložene u Hrvatskoj. Svaka ovdje ima gotovo pola svoje aktive. Najviše je izložena Erste grupa koja u Hrvatskoj ima 73,28% od ukupne aktive (7,57 milijardi eura). Slijedi UniCredit koji je kroz aktivu Zabe od 13,81 mlrd. eura izložen s dvije trećina ukupne aktive. Imovina Intese u regiji iznosi 16 mlrd. eura, od čega 8,96 milijardi (55,93%) u PBZ-u. "Banke su, izuzev onih u Sloveniji, lani poslovale uspješno i zadržale zavidno visoku razinu adekvatnosti kapitala. To znači da je čišćenje bilanci koje je počelo prije nekoliko godina dalo dobre rezultate", izjavio je Ivan Fabijančić, direktor u Deloitteovu odjelu financijskog savjetovanja. Kapital grupe UniCredit u regiji iznosi 2,99 milijardi eura, a Intese 2,65 milijardi. Upola manje ima slovenski NLB, 1,22 milijarde eura. Analitičari Deloittea analizirali su mogućnost da se u Sloveniji dogodi takozvani španjolski sindrom. Fabijančić ističe da postoji razlika između te dvije države s obzirom na to da su u Španjolskoj krizu uzrokovale male banke, a u Sloveniji velika sistemska banka. "U tijeku su snimanja stanja u bankama kako bi se utvrdile stvarne potrebe za dodatnim kapitalom", kaže Fabijančić. Ističe kako dokapitalizacija velikih sistemskih banaka u Sloveniji predstavlja gorući problem.

Španjolski model u Sloveniji
U međuvremenu, čini se kako će slovenski političari prihvatiti španjolski model i odobriti stvaranje posebnog fonda, u koji će izdvojiti lošu imovinu banaka. Tu odluku trebali bi donijeti ovoga tjedna. "Situacija u slovenskom bankarskom sektoru je vrlo ozbiljna. Stvaranje fonda trebalo bi pomoći u čišćenju bilanci banaka i pokrenuti gospodarski rast jer će kompanije moći posuđivati novac po lakšim uvjetima. Ovo je samo prvi korak k završetku kreditnog stiska", izjavio je slovenski premijer Janez Janša. Iako se u posljednje vrijeme spekuliralo kako će Slovenija biti sljedeća žrtva krize u eurozoni i biti prisiljena tražiti "bailout", to je demantirano u Bruxellesu. Naime, Europska komisija poručila je kako ne očekuje slovenski zahtjev za pomoć. Analitičari Deloittea smatraju da banke na temelju uobičajene svjetske prakse imaju dva načina kako očistiti bilace od loših kredita. "Banke mogu loše kredite rješavati individualno ili holistički, odnosno mogu stvoriti pakete loših kredita i uz diskont ih prodati na svjetskom tržištu. Kod nas još nema takvih slučajeva. No očekujem da će se ove godine dogoditi prve transakcije u tom području jer su vlasnice banaka to radile u Mađarskoj, Rumunjskoj i Češkoj", objasnio je Fabijančić. Što se tiče ostalih bankarskih sektora u regiji, Srbija je na trećemu mjestu s dvostruko manjom aktivom od one u Hrvatskoj ili Sloveniji. No prosječna aktiva po stanovniku svrstava Srbiju tek na peto mjesto, pri čemu je lošije plasirana jedino Makedonija. "Niska penetracija nije nužno loša jer u konačnici upućuje na velik potencijal srpskoga bankarskog tržišta čineći ga iznimno atraktivnim", poručio je Juraj Moravek, revizijski partner u Deloitteu.

Obrnuti trend
Za razliku od banaka, među kojima apsolutnu dominaciju imaju stranci, u osiguravateljskom dijelu financijske industrije situacija je obrnuta. Na ljestvici najboljih po bruto zaračunatoj premiji tek na sedmome mjestu nalazi se strani osiguravatelj - Generali osiguranje. Ljestvicu i dalje predvodi slovenski Triglav s bruto zaračunatom od 921 milijun eura, što je dvostruko više od najvećega hrvatskog osiguravatelja. Croatia grupa je tako imala premiju od 427 milijuna te Adriatic Slovenica s premijom o 333 milijuna eura. Promatrajući ljestvicu osiguravatelja, najveći udio ima Triglav sa 22 posto, slijedi Croatia sa deset posto te Adriatic Slovenica s osam posto. Regionalno osiguravateljsko tržište još je zbijenije od bankarskoga. Naime, 15 najvećih osiguravatelja drži čak 91,1 posto tržišta regije, a u bankarskom segmentu 15 bankarskih grupacija drži 81,5 posto tržišta. Na začelju ljestvice je pet osiguravatelja: Grawe, Sava RE, Uniqua, Merkur i DDOR. Kao i u slučaju banaka, kažu u Deloitteu, i među osiguranjima je došlo do promjene u vrhu, pri čemu je Adriatic Slovenica grupa preuzela treću poziciju od Agram grupe. Uz iznimku Hrvatske, ističu, u svim zemljama regije preokrenut je dosadašnji trend pada ukupnih bruto premija, koje se lagano oporavljaju. "Preokret trenda je najvećim dijelom posljedica rasta premija životnog osiguranja", izjavio je Luka Babić, viši konzultant u Odjelu financijskog savjetovanja. I to u Sloveniji, kaže Babić, gdje je penetracija životnog osiguranja u BDP-u najviša u regiji, zbog čega je slovensko tržište najrazvijenije. "To je i indikator da bi se razina životnih osiguranja u Hrvatskoj mogla povećati kada se gospodarstvo oporavi i samim time građani budu imali veći dohodak", kaže Babić. Inače, Triglav osiguranje mogao bi ove godine imati još i bolje rezultate. Naime, početkom travnja IFC i Triglav International, krovna tvrtka za društva kćeri dislocirana u regiji, potpisali su ugovor o strateškom partnerstvu i dokapitalizaciji radi širenja i konsolidacije poslovanja grupe Triglav na postojećim, ali i potencijalnim tržištima. Riječ je o financijskoj injekciji od 25 milijuna eura.

'Uniseks' police
Ženama skuplje životno osiguranje
Od iduće godine ukinut će se sporna odredba koja je dosad po određenim uvjetima omogućavala primjenu spola kao čimbenika u procjeni rizika prilikom utvrđivanja premija i naknada iz osiguranja. Naime, belgijska udruga potrošača Test Achats na Europskome je sudu pravde srušila tu odredbu. Posljedica "uniseks polica" bit će ta da će žene imati skuplje životno osiguranje, a muškarci skuplje mirovinsko. U Deloitteu kažu kako će od početka uvođenja ravnopravnosti do pune provedbe proći šest do dvanaest mjeseci.