Predsjednik Euroskupine Jeroen Dijsselbloem odbacio je pozive na labavljenje regulacije u vezi bankovne unije, zaredale nakon oštrog pada cijena dionica europskih banaka, kazavši kako su nova pravila spašavanja banaka navela investitore da s više kritike prate rizike u njima.

Dijsselbloem, koji je također ministar financija Nizozemske, kazao je u intervjuu nizozemskoj radio postaji u subotu da su nakon financijske krize 2007. godine uvedena stroža pravila kako bi se vratilo povjerenje u banke.

"Sada imamo znatno stroža pravila o tome tko plaća račune ako banke pogriješe, a to nisu porezni obveznici. Zbog toga ulagači na banke gledaju s više kritike i to je dovelo do korekcije na tržištima dionica", kazao je Dijsselbloem.

Od početka godine burzovni STOXX indeks bankarskog sektora eurozone potonuo je više od 25 posto, što je navelo neke političare i dužnosnike, među ostalima guvernera središnje talijanske banke Ignazia Viscoa, da pozovu na postupnije uvođenje novih pravila koja trošak spašavanja posrnulih banaka prebacuju na investitore.

No, Dijsselbloem, koji predsjeda sjednicama ministara financija eurozone, kaže da bi to bilo najgore moguće rješenje.

"Po mojem mišljenju, prvo moramo učvrstiti bankovnu uniju. Kapitalni zahtjevi moraju se nastaviti idućih godina, a to će ojačati povjerenje u banke", kazao je Dijsselbloem.

Istaknuo je, također, kako gospodarski izgledi u Europi ostaju oprezno optimistični, unatoč nizu podataka koji ukazuju na usporavanje rasta i loših gospodarskih vijesti iz Kine i SAD-a. Upozorio je da bi priče o krizi mogle postati samoispunjavajuće proročanstvo.

"Od 2008. godine neprestano smo u nekom kriznom modu u našim glavama, premda se vidi da realno gospodarstvo izlazi iz krize. Banke su puno snažnije, bilance su puno bolje i očišćene su od loših zajmova", kaže Dijsselbloem.

Niska profitabilnost i gotovo 1.000 milijardi eura loših kredita, što je nasljeđe europske dužničke krize, pritišću bankarski sektor, no banke su sada dobro kapitalizirane nakon što su niz godina bile pod pritiskom regulatora da ojačaju svoj kapital.

"Banke u eurozoni su sada u daleko boljoj poziciji nego što su bile na vrhuncu dužničke krize 2011. i 2012. Zahvaljujući bankovnoj uniji, sada su daleko otpornije", kazao je Bernard Coeure, član Odbora Europske središnje banke (ECB) u subotu u intervjuu dnevniku Rheinische Post.