Nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta ukupnih depozita u siječnju isključivo je rezultat nastavka rasta depozitnog novca, koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu.

Naime, pad od 0,2 posto na mjesečnoj razini, depozitni novac krajem siječnja iznosio je 106 milijardi kuna čineći tako 35,1 posto ukupnih depozita. Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca uz manja odstupanja. Godišnja stopa rasta je u siječnju iznosila 19 posto što u odnosu na siječanj 2019. godine predstavlja porast za 16,9 milijardi kuna.

Analitičari Raiffeisen banke smatraju da su takva kretanja pod utjecajem niskih kamatnih stopa na oročenu štednju, pa se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine višak raspoloživog dohotka koji polako raste s oporavkom gospodarstva slijeva na najlikvidnije oblike depozita.

S druge strane, ukupni štedni i oročeni depoziti u kuni i stranim valutama, su uz rast na mjesečnoj razini, nastavili padati na godišnjoj. Uz pad od 1,1 milijardu kuna ili 0,6 posto na godišnjoj razini, ukupni štedni i oročeni depoziti su krajem siječnja iznosili 195,9 milijardi kuna.

Valutna struktura štednih i oročenih depozita pokazuje da i dalje više od 80 posto čine valutni depoziti, uglavnom u eurima. Štednja je to koju uglavnom generira sektor stanovništva.

Daljnji rast gospodarstva i rast raspoloživog dohotka implicira nastavak rasta ukupnih depozita banaka, kažu u RBA-u te s obzirom na visoku likvidnost financijskog sustava očekuju nastavak niskih pasivnih kamatnih stopa te nastavak sklonosti držanja likvidne imovine poput depozitnog novca.