Prosječna ocjena financijske pismenosti građana u Hrvatskoj iznosi 11,7 bodova od mogućih 21, pri čemu najnižu pismenost imaju mlađi od 19 godina (9,3), a najvišu oni višeg i visokog obrazovanja (12,8) te građani s prihodima kućanstva većim od 6250 kuna (12,8), kao i oni iz većih gradskih sredina, pokazuju rezultati istraživanja ′Mjerenje financijske pismenosti′ koje su proveli zajedno HANFA i HNB u suradnji s Ministarstvom financija.

Istraživanje je provela agencija Ipsos prema metodi Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a mjerene su tri kategorije pismenosti: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca.

Što se tiče financijskog znanja, prosječna ocjena građana Hrvatske iznosi 4,2 od mogućih sedam bodova, po čemu smo pri dnu usporedivih zemalja u društvu s Poljskom i Albanijom. Najveće znanje građani su pokazali u pogledu inflacije. Čak 74 posto njih upoznato je s utjecajem koji inflacija ima na njihov život, odnosno razumiju da visoka inflacija znači i brz rast troškova života.

Više od dvije trećine ispitanika upoznato je s velikim rizicima koji su povezani s visokim potencijalnim zaradama, a oko dvije trećine svjesno je koristi diverzifikacije u svrhu zaštite od rizika.

Slabije znanje građani su pokazali u računanju kamata jer je tek 62 posto uspjelo izračunati jednostavnu kamatu, a samo 33 posto ih je u stanju izračunati složenu kamatu.

Kada je riječ o financijskom ponašanju, ispitanici su postigli prosječnu odjenu od 4,6 od mogućih devet bodova, po čemu smo na još lošijoj poziciji (treći odostraga) u međunarodnoj konkurenciji od 13 odabranih zemalja. Pokazalo se da preko 60 posto građana Hrvatske pažljivo vodi računa o svojim financijskim poslovima, troškovima, financijskoj kupovini te pravovremenom podmirivanju računa i dugova.

Međutim manje od 50 posto građana postavlja dugoročne financijske ciljeve, a samo njih 16 posto barem donekle nastoji donijeti financijske odluke na temelju kvalitetnih i nezavisnih informacija iz više izvora.

Najbolje rezultate hrvatski su građani pokazali u odnosu prema novcu (prosječna ocjena tri od pet), po čemu smo se smjestili u sredini ljestvice usporedivih zemalja. Rezultati su pokazali da su hrvatski građani općenito financijski odgovorni i neskloni rizicima. Međutim, kao što izbjegavaju ′negativne′ rizike, isto tako građani izbjegavaju ′pozitivne′ rizike poput ulaganja u različite financijske instrumente, čemu nisu skloni ni oni s višim prihodima.

′Vjerujem da smo ovim istraživanjem dobili vrlo jasnu sliku financijske pismenosti u našoj zemlji i da će njegovi rezultati biti kvalitetno polazište za daljnje zajedničko učenje svih dionika o prioritetima ove vrste obrazovanja′, zaključio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.