Kako je rekao na marginama godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD), upravo se vode razgovori da se do mjeseca srpnja, kada dospijevaju na naplatu međunarodna obveznica RH od 750 milijuna eura i domaća obveznica od 6 milijardi kuna, realiziraju te transakcije (izdavanja obveznica radi refinanciranja).

"Smatram da su okolnosti na financijskim tržištima dobre, ali se one vrlo brzo mogu promijentii. Uvijek dajemo sve od sebe da budemo što brži i što efikasniji", istaknuo je Marić. Dodao je da će se prije ljeta prvo izdati obveznica na međunarodnom tržištu, a potom obveznicu na domaćem tržištu.

Kako je najavio, iduće godine dospjeva na naplatu prva hrvatska dolarska obveznica iz 2009., u iznosu od 1,25 milijardi dolara, te da će stoga pred kraj ove godine početi pripreme i za njezino refinanciranje, što je planirano za iduću godinu.

"Apetit (investitora) je velik", ocijenio je ministar financija, koji je danas među ostalom i o tome razgovarao s predstavnicima financijske industrije na zasjedanju EBRD-a u jordanskom glavnom gradu Ammanu.

Odgovarajući na upit o mogućem rebalansu proračuna, Marić je rekao da se izvršenje proračuna od početka godine do sada, i na prihodnoj i na rashodnoj strani, odvija u skladu s očekivanjima.

"Nema nikakvih podbačaja, imamo čak i nekoliko malih prebačaja na prihodnoj strani, što je dobro", istaknuo je, dodavši da će nastojati, kao što je bio slučaj prethodne dvije godine, držati se planskih okvira.

"Dvije godine zaredom držali smo kontrolu nad plaćanjima i to ćemo nastaviti i ove godine. Što se tiče rebalansa proračuna, ne bih išao tako daleko da bih nešto najavio", rekao je Marić te podsjetio da je i protekle dvije godine bio proveden po jedan tehnički rebalans na kraju godine, u sklopu kojeg se držalo zadane limite, a ostvareni višak prihoda od očekivanog se iskoristio za smanjivanje deficita odnosno ostvarenje suficita te u konačnici za smanjivanje javnog duga.

Osvrnuvši se na najnovije prognoze EBRD-a o rastu hrvatskog gospodarstva za 2,7 posto u ovoj godini, Marić je rekao da su one na tragu onih koje očekuje i Vlada. Istaknuo je i da svakako ima prostora za poboljšanje investicija.

"Prošlu godinu Hrvatska je povećala privatne investiicje za više od 7 posto, što je velika zasluga privatnog sektora koji daje u svim okolnostima i unatoč svim izazovima značajnu kontribuciju", ustvrdio je Marić, kazavši međutim da ima prostora za poboljšanje javnih investicija, ponajprije onih koje se financiraju iz EU fondova.

Također, kazao je da je u ostvarenju rasta BDP-a znatan doprinos daje izvoz roba i usluga, koji i dalje ima dosta dobre performanse, poglavito nakon ulaska Hrvatske u EU.

"No, činjenica je da je hrvatsko gospodarstvo još poprilično uvozno ovisno, pa kadgod domaća potražnja raste, vidimo u našim brojkama povećanje uvoza roba i usluga", kazao je Marić, dodavši kako namjera mora biti jačanje domaće komponente i smanjivanje uvozne ovisnosti.

Dodao je da su stope rasta koje Hrvatska ostvaruje nakon krize dobre, ali da trebaju biti više kako bi se generirala nova radna mjesta, zbog čega je potrebno provesti strukturne reforme i povećati potencijal domaćeg gospodarstva za rast u budućnosti.

EBRD je u srijedu objavio da, nakon lanjskog rasta za 2,8 posto, u ovoj godini očekuje rast hrvatskog gospodarstva za 2,7 posto, a u idućoj za 2,5 posto, čime se ta banka pridružila nizu domaćih i stranih institucija i analitičara koji očekuju usporavanje rasta u odnosu na lani.