Nakon pada gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj drugom tromjesečju za 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, mjesečni pokazatelji upućuju na stagnaciju u nastavku godine, procjena je analitičara Hrvatske narodne banke (HNB) iz najnovije Informacije o gospodarskim kretanjima.

Napominju kako je domaća potražnja i dalje potisnuta pod utjecajem nastavka razduživanja poduzeća i stanovništva, dok rast izvoza ne uspijeva značajnije pokrenuti gospodarski oporavak zbog nedovoljno snažne izvozne baze.

Takva kretanja rezultiraju zadržavanjem nezaposlenosti na povišenoj razini, a pad uvoznih cijena i slaba domaća potražnja doveli su i do negativnih stopa inflacije.

U takvim uvjetima HNB, kako se ističe, nastavlja provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku kojom nastoji poboljšati uvjete financiranja za domaće privredne sektore, uz istodobni nastavak vođenja politike stabilnog tečaja kune prema euru.

U isto je vrijeme Vlada započela s programom fiskalne prilagodbe, s obzirom na to da se znatniji zaokret nepovoljnih gospodarskih trendova ne može očekivati bez postizanja dugoročno održivih javnih financija, navode iz HNB-a.

Nakon blagog rasta na početku 2014. godine, gospodarska aktivnost u Hrvatskoj se u drugom tromjesečju smanjila u odnosu na prethodno tromjesečje za 0,3 posto. Tome su pridonijele sve komponente agregatne potražnje, a posebno pad investicija. Dostupni mjesečni pokazatelji upućuju na stagnaciju u trećem tromjesečju, zbog smanjenja fizičkih pokazatelja industrije, građevine i trgovine, dok su povoljna kretanja zabilježena u turizmu, naglašavaju analitičari središnje banke.

Broj zaposlenih stagnirao je u drugom tromjesečju 2014. u odnosu na prethodna tri mjeseca, a relativno povoljna kretanja nastavila su se i u trećem tromjesečju. No, podaci iz Ankete poslovnog optimizma upućuju na moguće ponovno smanjenje broja zaposlenih osoba u idućim mjesecima.

Iako je zbog pojačanog brisanja nezaposlenih iz evidencije HZZ-a stopa registrirane nezaposlenosti u kolovozu zamjetno pala, tijekom srpnja i kolovoza u prosjeku je iznosila i dalje visokih 19,3 posto, upozoravaju iz HNB-a.

Nominalne i realne bruto plaće smanjile su se u drugom tromjesečju u odnosu na prethodno kvartal, dok je tijekom srpnja i kolovoza zabilježen njihov blagi porast.

Inflacija se još od veljače 2014. zadržava na blago negativnim razinama te je u kolovozu iznosila minus 0,3 posto. Deflacijski pritisci generirani su ponajviše padom uvoznih cijena, poglavito cijena prehrambenih sirovina i nafte na svjetskom tržištu, a potom i slabom domaćom potražnjom te povećanom konkurencijom nakon ulaska Hrvatske u EU.

Višak na tekućem računu platne bilance (zbroj posljednjih četiriju tromjesečja), zabilježen od početka prošle godine, u drugom se tromjesečju 2014. smanjio. Takvim su kretanjima pridonijeli rashodi povezani s uplatama države u proračun EU-a i pad prihoda od transfera iz inozemstva. Uz to, porasli su rashodi po osnovi inozemnih vlasničkih ulaganja, što odražava višu dobit poduzeća i banaka u stranom vlasništvu.

S druge strane, u međunarodnoj razmjeni robe i usluga bilježe se pozitivna kretanja, prije svega zahvaljujući snažnijem rastu robnog izvoza od rasta uvoza.

Troškovi financiranja za domaće sektore u drugom i prva dva mjeseca trećeg tromjesečja 2014. nastavili su se blago poboljšavati zahvaljujući izrazito visokoj likvidnosti na domaćem i međunarodnim financijskim tržištima. Kamatne stope na trezorske zapise države na najnižim su razinama od početka krize, a i kamatne stope na domaće kredite poduzećima i stanovništvu nastavile su blago padati (osim onih na stambene kredite).

Unatoč tome, razduživanje stanovništva nastavilo se, a krajem drugog i u prva dva mjeseca trećeg tromjesečja ono je primjetno i za poduzeća, pri čemu prednjače javna poduzeća, navode analitičari HNB-a.

Fiskalni manjak u prvom je polugodištu ove godine manji nego u istom razdoblju lani zbog provedbe najavljenih mjera u sklopu procedure pri prekomjernom manjku i drugačije unutargodišnje dinamike plaćanja dugova u zdravstvu. Ukupni fiskalni manjak konsolidirane opće države tako je u prvoj polovini godine iznosio 10,5 milijardi kuna, što je za 2,2 milijarde kuna manje u odnosu na prošlu godinu. Podaci za središnju državu za srpanj upućuju pak na produbljivanje manjka opće države u nastavku godine. Javni je dug krajem lipnja dosegnuo 68,4 posto BDP-a, navode iz HNB-a.