U hrvatskim morskim lukama u 2024. broj putnika porastao je na 36,2 milijuna ili za 3,4 posto u odnosu na 2023., dok je promet robe smanjen za 10,1 posto, na 20,8 milijuna tona, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ukupno je u svim morskim lukama u 2024. bilo 350 tisuća pristajanja brodova, što je blagi porast od 0,7 posto u odnosu na 2023., dok je samo na razini četvrtog tromjesečja brodova bilo 4,7 posto više ili 62,7 tisuća.

Putnika je i u četvrtom tromjesečju 2024. u morskim lukama bilo više nego u istom razdoblju 2023., za 9,3 posto više ili njih 4,8 milijuna, a iz DZS-a napominju i da je više prevezenih putnika bilo u svim većim lukama i u međunarodnom prometu.

Najviše putnika prevezeno je iz morskih luka Split, Zadar, Preko, Dubrovnik i Supetar, a sve su ostvarile dvoznamenkaste poraste broja putnika.

Trajektima i brodovima prevezeno je i 10,4 posto više osobnih vozila ili ukupno 935,4 tisuće, kao i 5 posto više autobusa nego u četvrtom tromjesečju 2023., ili njih nešto više od 6.690.

Promet robe pak i u tom zadnjem lanjskom tromjesečju bio je niži nego u istom u godini prije, za 8,1 posto manje ili 4,9 milijuna tona.

Podaci DZS-a pokazuju i poredak prvih pet morskih luka po prometu robe, ali ne za cijelu 2024. nego samo za četvrto tromjesečje, u kojemu je luka Omišalj zadržala vodstvo s nešto više od 1,4 milijuna tona robe, što je i 10,2 posto više nego u istom razdoblju 2023. godine.

Slijedi morska luka Rijeka sa 1,1 milijunom robe, što je 11 posto manje, a među prvih pet uz Omišalj još je jedino morska luka Split ostvarila rast prometa robe u odnosu na četvrto tromjesečje 2023., od 3,4 posto, na 709,7 tisuća tona.

Morska luka Ploče je četvrta sa 619,7 tisuća tona ili 3,8 posto manje, a peti je Bakar sa 610,7 tisuća tona ili padom od 12,5 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2023. godine.