"U dobrim godinama činimo iskorake kako bi, ako i nastupe neke loše godine, lakše i bolje to podnijeli, odnosno čim prije to sve skupa prebrodili", rekao je Marić odgovarajući na pitanja novinara uoči užeg kabineta Vlade.

Na pitanja novinara što Hrvatska čini da spriječi moguću recesiju koju neki najavljuju, ministar financija je poručio da treba "vrlo realno i objektivno razgovarati o ozbiljnim temama, a nitko ne negira koji su to trendovi i izazovi u hrvatskom gospodarstvu".

Pritom je zahvalio većini ekonomskih analitičara koji su u proteklih 24 sata, od kada je ta tema postala aktualna, poručili da "svi mi skupa i javnim djelovanjem i pisanjem stvaramo određena očekivanja i predviđanja u ekonomiji, u gospodarstvu, što je izuzetno važna stvar".

Podsjetio je da su lani i Vlada i ekonomski analitičari govorili da sigurno nije dobro što je industrijska proizvodnja počela usporavati te naposljetku i padati. S druge strane, upozorio je i na situaciju u vanjskom okruženju, među kojima i na nesporazume između nekih najrazvijenijih zemalja, ocijenivši da "eksterno okruženje nije odveć stimulativno i poticajno".

Ministar Marić je pritom naveo kako je tehnički gledano Italija ušla u recesiju, a Europska komisija je nedavno revidirala prognoze rasta za sve zemlje članice EU, pri čemu je Hrvatska u skupini zemalja gdje je ta korekcija naniže zapravo najmanja, odnosno 0,1 postotni bod. Naime, Komisija Hrvatskoj u najnovijim prognozama predviđa gospodarski rast u ovoj godini od 2,7 posto, čime je blago naniže korigirala raniju procjenu rasta od 2,8 posto.

Procjene HNB-a su na tragu procjena Komisije, Vlada projicira rast od 2,9 posto, MMF je na 2,8 posto.

"Dakle, niti jedna od tih institucija ne predviđa pad gospodarske aktivnosti, predviđaju rast", istaknuo je.

Ministar financija kao relativno dobre pokazatelje u Hrvatskoj ističe osobnu potrošnju, trgovinu na malo, dio građevinskog sektora, turističku sezonu, čemu dodaje i da "nikakvi veći signali nisu došli ni sa strane punjenja proračuna, odnosno poreznih prihoda".

"Međutim, u svakom slučaju o tome treba voditi brigu, ponukani iskustvima oko izbijanja recesije koju smo imali ne tako davno", rekao je Marić, podsjećajući pritom da je u toj recesiji Hrvatska šest godina zaredom kontinuirano bilježila pad gospodarske aktivnosti i kumulativno izgubila oko 12 posto BDP-a.

Poručuje kako od prvog dana treba raditi na preveniranju da, ako se tako nešto i dogodi, budemo što spremniji i da efekti budu što manje negativni.

Upitan što Vlada radi po tom pitanju, Marić je naveo primjer Uljanika i podatak da su porezni obveznici do sada platili 2,8 milijardi kuna za obveze temeljem potpisanih i preuzetih državnih jamstava, mahom još iz 2015. godine.

"Odgovorno tvrdim, bez obzira što je to ogroman iznos, to nije dovelo do ugroze javnih financija", rekao je Marić.

To je stavio i u kontekst svega što se u posljednje tri godine radi na stabilizaciji javnih financija. "Od prvog dana zagovaram da uravnotežimo proračun, da okrenemo negativne trendove javnog duga, što se i događa - tri godine za redom javni dug se smanjuje. A u isto vrijeme, smanjujemo poreze i rasterećujemo gospodarstvo i građane", istaknuo je ministar financija.

Dodaje kako se u dobrim godinama čine iskoraci kako bi se, ako nastupe i loše godine, to lakše i bolje podnijelo.

"Da nismo doveli javne financije u ovakvo stanje niti bi poreze mogli smanjivati, niti javni dug, niti bi nam se kreditni rejting popravio, niti bi smanjivali kamate. U konačnici, ovo sve što smo platili za Uljanik - svi bi imali veliku glavobolju", tvrdi ministar.

Upitan je li hrvatsko gospodarstvo dovoljno diverzificirano i stabilno da izdrži neke jače udarce, gospodarske šokove, Marić je istaknuo da je Uljanik bio šok koji nije bio predviđen, jer je na naplatu došlo tri milijarde kuna koje nisu planirane u proračunu niti u bilo kojim originalnim kalkulacijama.

"Naravno, takvih šokova da se ponavljaju, bilo domaće bilo inozemne prirode, niti jedno gospodarstvo nije u mogućnosti akceptirati na odgovarajući način. Međutim, u ovom trenutku hrvatsko gospodarstvo ima svoje određene izazove, oni su u nekim segmentima i strukturne prirode, a u nekim segmentima se napravi određeni iskorak", rekao je.

Ministar financija pritom je istaknuo i kako je gospodarski rast koji Hrvatska trenutno ima, bez obzira što je nešto niži od onih pretkriznih godina, puno zdraviji i na puno održivijim razinama nego tada. Podsjetio je kako smo prije imali dvostruke deficite, da je primjerice deficit tekućeg računa platne bilance u nekim godiniama bio i devet posto BDP-a, da smo imali ekstremni uvoz i unos kapitala kojim se financirala potrošnja, bilo osobna bilo investicijska, te galopirajući inozemni dug koji je probio razinu od 100 posto BDP-a.

Hrvatska, tvrdi Marić, ima iskustva planiranja i izvršavanja proračuna i u dobrim i u kriznim godinama.

"Imate sad situaciju gdje mi nastojimo odgovorno planirati državni proračun i izvršavati ga, to već činimo tri godine za redom", rekao je Marić, ponavljajući kako nije bio za to da se stvaraju nerealna očekivanja, već ona moraju biti racionalna.