Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u četvrtak je izjavio da se u trećem tromjesečju očekuje visoki rast BDP-a te da bi na razini cijele 2021. mogao dosegnuti 8,5 posto, što je iznad zadnje projekcije, a na to su najviše utjecali rezultati turističke sezone i snažniji rast robnog izvoza.

Takva, optimističnija projekcija uključuje rast prihoda od turizma nadomak razine od 90 posto iz rekordne 2019., dodao je.

Vujčić je istaknuo i da su projekcije za 2022. nešto umjerenije, pri čemu u HNB-u očekuje rast BDP-a od 4,1 posto, uz značajne rizike i za viši i za niži rast, rekao je guverner u uvodnom predavanju o izgledima za oporavak i monetarnoj politici na dvodnevnoj, 24. znanstveno-stručnoj konferenciji „Financijsko tržište" u Opatiji, koju je organizirala Hrvatska udruga banaka, uz programsko partnerstvo Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Inflacija bi, pak, u ovoj godini mogla ubrzati na 2,3 posto, a u 2022. blago usporiti na 2,1 posto, pri čemu su osnovni izvori rasta inflacije rast cijena energije i hrane, naveo je.

Korištenje EU sredstava je sve veće, a turistička sezona je bila iznad očekivanja, ocjenjuje Vujčić te dodaje kako će korištenje EU fondova pozitivno utjecati na rast BDP-a u srednjoročnom razdoblju

"Očekujemo daljnji rast zaposlenosti u 2022., budući da potražnja za radnicima raste", rekao je guverner i nastavio da od 2019. Hrvatska bilježi značajan skok uvoza stranih radnika, uz stagnaciju u vrijeme pandemije. U javnosti se govori o 35 tisuća radnika, no Vujčić kaže kako poduzetnici smatraju da je potrebno i dvostruko više stranih radnika.

Guverner HNB-a očekuje rast viška tekućeg i kapitalnog računa, uz poboljšanje pokazatelja inozemne zaduženosti. Od drugog tromjesečja prisutna je blaga aprecijacija nominalnog tečaja kune prema euru, a očekuje se i daljnji nastavak rasta međunarodnih pričuva.

Višak likvidnosti u financijskom sustavu je na na povijesno najvišim razinama, a uz istovremeni nastavak smanjenja troškova financiranja može se očekivati nastavak pada kamatnih stopa za kredite poduzećima, stanovništvu i državi, izjavio je. Prigušen je rast plasmana poduzećima unatoč blagom ublažavanju standarda odobravanja kredita i oporavku potražnje, a krediti stanovništvu rastu pod utjecajem programa subvencioniranja. Isto se očekuje i 2022., naveo je.

Osvrnuvši se na rizike za rast, Vujčić kaže da su uravnoteženi. Pritom su negativni rizici nove varijante virusa, strah od inflacije, val odgođenih stečajeva, slabija ulaganja zbog neizvjesnosti, poremećaj u u opskrbnim lancima i sporije korištenje sredstava iz EU, dok su pozitivni rizici bolja prilagodba poduzeća na rad u uvjetima pandemije, akumulirana štednja, restrukturiranje proizvodnih lanaca EU i jače korištenje sredstava iz EU fondova.

Kako je rekao, u tijeku je proces povratka proizvodnje iz Azije u EU, istaknuvši da takve šanse trebamo iskoristiti, a u tom kontekstu spomenuto je preseljenje jedne tvornice iz Kine u blizinu Osijeka.

Odgovarajući na novinarska pitanja, guverner HNB-a je kazao da se u vezi s prešutnim prekoračenjima HNB dogovara s Ministarstvom financija te da je siguran da će se postići dogovor, pri čemu su imali različite poglede oko toga kako uvesti promjene - zakonom ili na drugi način. "Sad smo došli do faze da ćemo pokušati na drugi način, u dogovoru s bankama, pa ćemo vidjeti kako će to ići", rekao je Vujčić.

Potvrdio je da postoji ideja da budući korisnici dopuštenih prekoračenja, koji sada koriste prešutna prekoračenja, plaćaju istu maksimalnu efektivnu stopu od 7,61 posto te da će tu ideju pokušati implementirati.

Adrović: Investicije banaka u prilagodbu IT sustava za euro do 100 milijuna eura

Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović je, govoreći o promjeni regulacije i prekoračenja po tekućim računima, kazao da razgovori traju i da "se nada da će rješenje biti takvo da neće doći do ukidanja stotina tisuća prekoračenja koja su neophodna građanima."

U svom je izlaganju ocijenio da će banke u sljedećoj godini biti pred brojnim izazovima, kao što je ulaganja koja će morati napraviti u svoje ICT sustave kako bi bile kompatibilne za uvođenje eura, dodavši da će se one kretati na razini 80, možda i 100 milijuna eura.

„Bankarski i nebankarski financijski sektor imat će veliku u ulogu u post covid-19 razdoblju. Pred brojnim smo izazovima, pogotovo u idućih godinu dana. Jedan od većih izazova s kojima se banke moraju suočiti je i proces prilagodbe IT sustava za uvođenje eura kao službene valute. Predviđene investicije banaka u ovome dijelu kreću se između 80 i 100 milijuna eura u idućih godinu dana", izjavio je.

Adrović je još rekao da je uvedena obaveza elektrokemijske zaštite za bankomate i da bi troškovi za to bili na razini oko 25 milijuna eura. Rekao je da procjenjuju da bi neki bankomati, u malim i ruralnim sredinama, možda morati biti ugašeni te da bi dobro da se regulatori dogovore te da i da ti bankomati budu na raspolaganju.