Ukupan izvoz Republike Hrvatske u 2018. iznosio je 107,9 milijardi kuna, što je u usporedbi s 2017. povećanje za oko 3 milijarde kuna, odnosno za 3,2 posto. Ukupan je uvoz istodobno iznosio 176,2 milijarde kuna i povećane je za 13 milijardi kuna, odnosno za 7,9 posto u usporedbi s 2017. godinom.

Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2018. iznosio je 68,3 milijardi kuna te je porastao za 16 posto odnosno veći je za otprilike 10 milijardi kuna u odnosu na 2017. godinu. Zbog snažnijeg rasta uvoza u odnosu na izvoz pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,2 posto te je smanjena u odnosu na 2017., kad je iznosila 64 posto.

Najveći utjecaj na porast izvoza i uvoza imala je prerađivačka industrija, s udjelom u ukupnom izvozu od gotovo 90 posto te međugodišnjim rastom izvoza za 4,1 posto.

Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio prerađivačke industrije, sudjelovala je u ukupnom izvozu s oko 8 posto i ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, i to za 17,7 posto.

Na povećanje izvoza znatan utjecaj imala je i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, s udjelom od oko 5 posto u ukupnom izvozu i porastom izvoza za 22,3 posto.

Porastu uvoza u 2018. godini isto je tako najviše pridonijela prerađivačka industrija, s udjelom od 87 posto u ukupnom uvozu i povećanjem uvoza za 7,6 posto u odnosu na 2017. godinu. Pritom je proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, s udjelom od oko 8 posto u ukupnom uvozu najviše pridonijela povećanju uvoza i to za 17,6 posto u odnosu na 2017. godinu.

Znatan doprinos povećanju uvoza imala je i proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, s udjelom od oko 8 posto u ukupnom uvozu i porastom za 12,9 posto.

Podaci DZS-a pokazuju da sektor strojeva i prijevoznih sredstava ostvaruje najveću vrijednost odnosno čini gotovo četvrtinu ukupnog izvoza i uvoza Republike Hrvatske prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK-u). U 2018. izvoz tog sektora iznosio je nešto više od 25 milijardi kuna i činio je nešto više od 23 posto ukupnoga hrvatskog izvoza. Uvoz je u istom razdoblju iznosio oko 47 milijardi kuna odnosno više od 26 posto ukupnog uvoza.

Njemačka, Italija i Slovenija standardno najvažniji trgovinski partneri iz EU-a

Hrvatska robna razmjena s tržištem EU-a znatno raste svake godine te je u 2018. po podacima DZS-a činila gotovo 69 posto ukupnog izvoza, koji je u odnosu na 2017. porastao za 9,3 posto, na 74,2 milijarde kuna te 78 posto ukupnog uvoza, koji je porastao za 7,9 posto, na 176,2 milijarde kuna.

Republika Hrvatska nalazi se među prvih pet država članica EU-a koje realiziraju više od tri četvrtine svog uvoza iz drugih država članica EU-a.

Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2018. bili Njemačka, Italija i Slovenija. S udjelom od gotovo 15 posto ukupnog izvoza, Italija je zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe u 2018., i to oko 10 posto više u odnosu na 2017. Vrijednost izvoza u Italiju pritom je iznosila 15,8 milijardi kuna.

U ukupnom hrvatskom uvozu u 2018. udio uvoza robe iz Njemačke iznosio je više od 15 posto, što je porast od 7,2 posto u odnosu na 2017. Njemačka je za većinu država članica EU-a, prema privremenim podacima Eurostata, država u koju se u 2018. najviše izvozilo, ali i iz koje se najviše uvozilo.

Slovenija je redovito jedna od najvažnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Republike Hrvatske, pa je tako u 2018. izvoz kao i uvoz iz susjedne nam države činio gotovo 11 posto ukupnog izvoza i uvoza. U 2018. izvoz u Sloveniju porastao je za 6,2 posto, na 11,9 milijardi kuna, a uvoz je bio veći za 12,2 posto, s vrijednošću od 12,2 milijarde kuna.

Bosna i Hercegovina i dalje najvažnije izvozno tržište izvan EU-a.

Robna razmjena s trećim zemljama u 2018. činila je oko 31 posto ukupnog izvoza, koji je pao za oko 8 posto i gotovo 22 posto ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 8 posto u usporedbi s 2017. godinom. Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u 2018. i nadalje su bili Bosna i Hercegovina, Srbija i Kina. U 2018. oko 9 posto ukupnoga hrvatskog izvoza ostvareno je u Bosni i Hercegovini koji je jedan posto manji nego 2017. godine i iznosio je 10,1 milijardu kuna, dok je uvoz porastao za 6,4 posto, na 5,4 milijarde kuna.

Izvoz u Srbiju prošle godine je u usporedbi s 2017. pao za 5,5 posto, na 4,7 milijardi kuna, a uvoz je povećan za 3,8 posto, na 4,3 milijarde kuna.

U Kinu je lani izvezeno robe u vrijednosti 989,4 milijuna kuna ili 18,4 posto više, a uvezeno za 5,9 milijardi kuna ili 15,1 posto više.