Nakon autrijskih, talijanskih, francuskih i mađarskih, na domaće bankovno tržište uskoro bi trebala ući i turska bankovna grupacija. Pregovori o kupnji Obrtničke štedne banke od strane turskog mirovinskog fonda u čijem je vlasništvu tamošnja Seker (‘šećerna’) banka privode se kraju, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB) nakon posljednje sjednice Savjeta. Turski ulagači provode snimanje poslovanja, čine se kao ozbiljni investitori i dat će im se još vremena da daju ponudu, doznaje Poslovni dnevnik iz dobro obaviještenih izvora, a iznos koji se spominje navodno je čak blizu 200 milijuna kuna.

Ima još posla
O promjenama koje očekuju Obrtničku štednu banku, viceguverner HNB-a Davor Holjevac, inače zadužen za bankovnu superviziju, kratko kaže: “Proces je u tijeku i još puno toga u procesu dokapitalizacije i prodaje treba obaviti”. Inače, interes za kupnju posrnule Obrtničke štedne banke pokazala je i Croatia banka u vlasništvu države. Iako je provela ‘due diligence’, trenutačne naznake govore u prilog da će se povući iz utrke za kupnju. Iako je s aspekta povećanja tržišnog udjela interes razumljiv, Croatia banka ima dovoljno svojih problema. Prije svega to je nerašćišćeno vlasništvo jer još uvijek traje spor nekadašnjih dioničara koji su izgubili dionice u procesu sanacije. Oni su tužili državu, a proces je još uvijek u tijeku. Zbog temeljne neizvjesnosti koga će sud postaviti za vlasnika, banka godinama vegetira i vodi bitku s manjkom kapitala. U travnju je pod pritiskom HNB-a banka izdala 70 milijuna kuna obveznica koje je otkupila Državna agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB), čime je u posljednji trenutak zadovoljila regulatorni zahtjev o 12-postotnom minimumu adekvatnosti kapitala.

Borba s kapitalom
Mala Obrtnička štedna banka u velikim je kapitalnim problemima. S ukupnom aktivom od tek 123,9 milijuna kuna banka je krajem rujna pala na 6,5, a danas je tek na 6 posto adekvatnosti kapitala. Zbog ignoriranja rješenja nadzora HNB-a, središnja je banka postavila privremenu Upravu da pod hitno stabilizira poslovanje. Ne računajući tržišne probleme s pogoršanjem naplate, dobar dio problema u Obrtničku banku donijele su joj u ‘miraz’ štedno-kreditne zadruge na kojima je nastala.

Hladni pogon
To se prvenstveno odnosi na zajmove koji se ranije nisu smatrali problematičnima, a s vremenom su se pokazali upravo takvima. Tu su i neusklađenosti potreba za kapitalom te za veličinu bilance preveliki ‘hladni pogon’ zbog čega je banka počela nagrizati vlastitu supstancu. Ta je banka ujedno i odlična demonstracija, ironični su naši sugovornici, dioničara koje žele biti bankari, a nemaju dovoljno kapitala da prate razvoj banke te Uprave koja nije uspjela na vrijeme sve faktore staviti pod kontrolu.

Problemi
Gubitak u poslovanju
Podaci središnje banke o poslovanju bankovnog sustava krajem rujna samo potvrđuju da se Obrtnička štedna banka teško nosi s krizom. Krajem rujna banka je bilježila gubitak od 3,7 milijuna kuna.

Nesklonost poduzetnika
Suzana Barada, donedavno čelnica Obrtničke banke, izjavila je kako je izostanak rasta banke posljedica toga što obrtnici nisu preselili svoje poslovanje i depozite u tu banku.