Iz današnje perspektive, trenutni energetski šok izazvan sukobima na Bliskom istoku bi trebao imati manje posljedice na rast inflacije i usporavanje gospodarskog rasta nego šok iz 2022. godine, istaknuo je u ponedjeljak guverner HNB-a Boris Vujčić na Financijskom forumu u organizaciji poslovnog tjednika Lider.

Prema Vujčićevim riječima, trenutni šok bi trebao imati manje negativne posljedice i jer se događa u drugačijim ekonomskim uvjetima. Naime, dolazi uz slabiji gospodarski rast, inflacija je trenutno bliže svojoj ciljanoj razini, a manji su i pritisci s tržišta rada nego 2022., što, kazao je, smanjuje rizike sekundarnih učinaka na inflaciju.

Pored toga, rekao je Vujčić, europski energetski sustav je danas otporniji na šokove zahvaljujući diversifikaciji dobave i izvora proizvodnje energije.

Istaknuo je da je sadašnji energetski šok još uvijek slabijeg intenziteta i prema trenutnoj razini cijena energenata i njihovoj relativnoj promjeni.

To se odnosi i na kretanja cijena nafte, a još više kretanja cijena plina, čije su cijene 2022. daleko više porasle nego sada. Kod nafte je sličnost šoka veća, no rast cijena je ipak manjeg intenziteta nego što je to bilo zbog ruske agresije na Ukrajinu i uvođenja sankcija na uvoz ruskih energenata, kazao je Vujčić.

"I dalje smo najbliže osnovnom scenariju"

Podsjetio je na proljetne projekcije Europske središnje banke (ESB) i Hrvatske narodne banke (HNB) i razrađene scenarije utjecaja bliskoistočne krize na rast inflacije i BDP-a.

Prema cijenama energenata od prošlog tjedna, koje su u međuvremenu ipak opet porasle, i dalje smo najbliže osnovnom scenariju, istaknuo je. "Nismo ni u nepovoljnom, a još manje u izrazito nepovoljnom scenariju, bilo što se tiče nafte, bilo što se tiče plina. I to je dobra vijest", poručio je.

Rekao je da je trenutna situacija i posljedica trenutno dogovorenog dvotjednog primirja između SAD-a i Irana. No ukoliko se ratne operacije obnove i dođe do eskalacije, onda bi to sigurno utjecalo na tržište, upozorio je Vujčić.

Podsjetimo, prema osnovnom scenariju ESB-a inflacija bi u ovoj godini u eurozoni trebala iznositi 2,6 posto, a gospodarski rast 0,9 posto. Prema HNB-ovom osnovnom scenariju, pak, inflacija u Hrvatskoj u 2026., mjerena nacionalnim indeksom, trebala bi ubrzati na 4,4 posto, dok bi BDP trebao iznositi 2,6 posto.

Naravno, "nepovoljni" i "izrazito nepovoljni" scenariji ESB-a i HNB-a, u slučaju eskalacije sukoba na Bliskom istoku, predviđaju osjetniji pad BDP-a i još snažniji rast inflacije.

Ćorić: Hrvatsko gospodarstvo danas znatno otpornije na šokove

Na pitanje novinarke trebaju li hrvatski građani biti zabrinuti zbog eventualnog daljnjeg rasta cijena goriva, ministar financija Tomislav Ćorić je odgovorio niječno. Poručio je da je hrvatsko gospodarstvo danas znatno otpornije na šokove nego prije desetak godina, istaknuvši i da će i ove godine rasti znatno više od prosjeka EU-a.

"Vjerujemo da će se ova kriza na Bliskom istoku završiti u vrlo skoro vrijeme i da će cijela Europa izaći iz ovog stanja šoka koji je uzrokovan cijenama energenata", izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ćorić.

Upitan o izmjenama Zakona o PDV-u, koje su u petak upućene u javno savjetovanje, Ćorić je rekao da si Vlada tako želi otvoriti prostor za reakciju ukoliko dođe do eventualne daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku i još snažnijeg rasta cijena energenata.

Naime, zakonske izmjene i uvođenje tzv. "plivajućeg" PDV-a bi Vladi omogućile potencijalno smanjivanje porezne stope na naftne derivate, maksimalno za deset postotnih bodova, no to je alat koji bi se koristio u krajnjoj nuždi, a ne odmah nakon što se izmjene zakona donesu.

Drugi alat za interveniranje u cijene goriva su i europske trošarine, a o tome već postoji intenzivna komunikacija s Europskom komisijom, dodao je Ćorić.

Perko: Kamatne stope u Hrvatskoj među najnižima u EU

Direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko je izjavila da je situacija zbog sukoba na Bliskom istoku krajnje neizvjesna, da se sve glasnije može čuti da bi ESB opet mogao krenuti s podizanjem kamatnih stopa, no i podsjetila da je u ranijem ciklusu njihovog rasta taj utjecaj u Hrvatskoj bio ograničen.

"Tako da, ako dođe i do negativnih ili izrazito negativnih scenarija, očekujemo da ćemo i dalje biti sposobni djelomično amortizirati taj rast kamatnih stopa", izjavila je Perko.

Da tržišta očekuju višestruko podizanje ključnih kamata ESB-a u svom je izlaganju rekao i guverner Vujčić, dok Perko s druge strane ističe da su kamatne stope u Hrvatskoj među najnižima u EU, pri čemu su u segmentu kreditiranja poduzeća četvrte najniže, a kod stambenih kredita šeste najniže u Europi.

"Možemo reći da je hrvatsko tržište visoko likvidno i visoko konkurentno i zbog toga uspijevamo održavati niže razine kamatnih stopa", izjavila je Perko.