Svjetska banka snizila je prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini zbog rata u Ukrajini čije će posljedice osjetiti i zemlje u regiji srednje Europe, posebno one u blizini zone sukoba.

Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi ove godine po procjeni SB-a porasti 3,8 posto, za 1,6 postotnih bodova slabije no što je banka očekivala do sada. Prognozu za iduću godinu snizili su za jedan postotni bod, na 3,4 posto.

"Rast bi u srednjoročnoj perspektivi trebao usporiti, ali će se zadržati iznad pretpandemijskog trenda", ističu u izvješću objavljenom u nedjelju.

Upozoravaju ipak na "značajne" rizike, koje stvaraju pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini.

Ulaganja poduprta novcem iz EU fondova trebala bi snažno ojačati u ovoj godini i potom usporiti u idućim godinama, no to će u velikoj mjeri ovisiti o vladinim investicijskim planovima, ističu.

Oslonac rastu bit će izvoz, ali njegov će tempo oslabiti paralelno povratku turizma na pretkriznu razinu i slabljenju inozemne potražnje.

Osobna potrošnja mogla bi i u idućim godinama rasti tempom od oko 2,5 posto zahvaljujući pojačanom zapošljavanju i rastu plaća, ali utjecaj tih faktora donekle će neutralizirati viša inflacija, upozoravaju u banci.

Procjenjuju da će inflacija u ovoj godini iznositi 6,1 posto, te usporiti na 2,2 posto u 2023. i 1,9 posto u 2024., budući da bi problemi u globalnim lancima nabave trebali popustiti, a uvjeti financiranja biti postroženi.

Zaoštravanje sukoba u regiji stvara dodatni pritisak na cijene hrane i energije, koje bi trebale u prosjeku porasti 20 posto, unatoč promptnom vladinom ograničenju rasta cijena plina, napominju u Svjetskoj banci.

Upozoravaju i da bi neizvjesnost u regiji i poremećaji u globalnim nabavnim lancima mogli utjecati i na gospodarstvo zemalja u kojima rade hrvatski iseljenici, što bi moglo nepovoljno utjecati na njihove doznake obiteljima u Hrvatskoj i na prihod građana.

Sjena rata

Rat će se osjetiti u cijeloj regiji Europe i središnje Azije, ističe SB u izvješću objavljenom u nedjelju, prognoziravši joj pad aktivnosti za 4,1 posto. Do sada je očekivala rast aktivnosti za tri posto.

Kada se isključe Rusija i Ukrajina, aktivnosti bi trebale porasti 2,2 posto. Do sada je Svjetska banka za to područje prognozirala 3,4-postotni rast.

Ovogodišnja prognoza rasta u regiji srednje Europe koja uključuje Bugarsku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku i Rumunjsku snižena je sa 4,7 na 3,5 posto zbog priljeva izbjeglica, viših cijena robe i pogoršanja raspoloženja koje šteti potražnji.

U 2023. godini aktivnosti bi trebale blago ubrzati, uz procijenjenu stopu rasta od 3,8 posto, za 0,1 postotni bod veću no što su u banci do sada očekivali.

Rat će izrazitije utjecati na zemlje u blizini sukoba, procjenjuju u SB-u, snizivši prognozu rasta rumunjskog i bugarskog gospodarstva za 2,4 odnosno 1,2 postotna boda, na 1,9 i 2,6 posto.

Osjetno su snižene i prognoze Poljske i Mađarske, za po 0,8 postotnih bodova, na 3,9 odnosno 4,2 posto.