Interesna grupacija tvrtki koje se bave tovom stoke i preradom mesa Croatiastočar ovih dana, kako doznajemo, predlaže da Hrvatska narodna banka kreditira razvoj stočarstva iz primarne emisije. U HNB-u, međutim, takvu mogućnost odbijaju kao posve nerealnu. Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, tumači kako je nekad stočarska proizvodnja bila financirana iz primarne emisije. "Gotovo 20 godina izgrađivan je sustav financiranja proizvodnje mesa, mlijeka i rasplodnog podmlatka s kamatom od dva posto", podsjeća Bobetić, koji mjerodavnima pokušava obrazložiti zašto bi se trebalo vratiti staroj praksi.

Nema interesa
Navodi da je u HNB-u posljednji put 1993. za tu namjenu bilo izdvojeno 2,1 milijarda kuna. Prema reakciji iz HNB-a, jasno je da od toga sada neće biti ništa. "Inicijativa da HNB financira stočarstvo u današnjim je uvjetima potpuno nerealna. Praksa selektivnoga kreditiranja pojedinih gospodarskih djelatnosti bila je prisutna u bivšem sustavu, u kojemu je središnja banka djelovala i kao svojevrsna parafiskalna institucija zadužena i za pokrivanje proračunskog deficita i za financijsku potporu nekim gospodarskim aktivnostima 'od posebnog interesa', pa i pod cijenu visoke inflacije. U tržišnim sustavima takva uloga središnje banke nije uobičajena", kaže u odgovoru Poslovnom dnevniku Ružica Vuger, savjetnica guvernera HNB-a. Statistika pak govori da je trošak uvoza žive stoke i svježeg mesa u prvih osam mjeseci 2009. iznosio više od 1,4 milijarde kuna, u istom razdoblju 2008. više od 1,2 milijarde, dok je na izvozu ostvareno tek 650 milijuna kuna. U EU će 2013. nedostajati 2500 milijuna kilograma govedine, pa hrvatski farmeri tu vide novu šansu s obzirom na iskustvo unosna izvoza govedine u bivšoj državi. Inzistiraju da se kao bazna godina istakne 1987. kada je u tovu bilo više od milijun goveda. To je realni potencijal, tvrde. Bobetiću je argument za povratak financiranju iz primarne emisije analiza poslovanja 600 prehrambenih tvrtki, među kojima je 212 čistih stočara, u razdoblju 2005. - 2008. godine. "Svaka treća iskazala je gubitak u 2008. godini. Kompletna klaonička i mesoprerađivačka djelatnost te peradarstvo bilježe minus. Ukupne kratkoročne i dugoročne obveze iznad su 984 milijuna kuna, što je 90% njihova cjelogodišnjeg prihoda", niže Bobetić.

Gube na kamati i tečaju
Ističe da je cijena kapitala u EU oko 2%, u Danskoj čak 1,56, dok su hrvatski farmeri sretni uspiju li kredit dobiti uz kamatu od 4%. Stočari su samo za kamate i tečajne razlike u 2008. platili 39 mil. kuna, uz gubitak od još 43 mil. kuna. Upozoravaju i da je domaće tržište danas zaštićeno carinama, što prestaje ulaskom u EU.Ivan Majdak, ministar poljoprivrede u ratnom razdoblju, prisjeća se da su uz stočarstvo iz primarne emisije financirane sjetva i žetva. "Novac se izdvajao na poseban račun, a Privredna banka je posredovala u plasiranju novca do korisnika". Do 1993. u vanjskotrgovinskoj razmjeni upravo zbog jakog izvoza govedine, kaže, ostvarivan je pozitivan rezultat. No stari se model, kaže, teško može vratiti.

Računica
Samo 0,55 posto udjela u govedarstvu EU
S financijskom injekcijom govedarstvu Vlada je krenula 2004. godine. Investirano je 360 mil. kuna u 179 farmi. No 2008. imali smo 454.000 goveda, 13.000 grla manje nego 2007. godine. U stajalištima za pregovore o članstvu u EU Hrvatska kao baznu godinu za izračun financijske omotnice stavlja 2007. iznoseći podatak o 467.000 grla. O kakvom je manjku riječ govori podatak da je 1990. u stočnom fondu bilo 829.352 goveda. Sa 467.000 grla prisvajamo samo 0,55 posto udjela u govedarstvu EU, čije tržište vapi za govedinom.