Ministarstvo financija trebalo bi čim prije objaviti informacije o rokovima i planovima novog proračunskog okvira, upozorava Katarina Ott iz Instituta za javne financije (IJF).

Ott u novome broju Osvrta Instituta za javne financije komentira neizvjesnosti izazvane reformom zakonodavnog okvira gospodarskog i fiskalnog upravljanja Europskom unijom čiji je cilj osigurati zdrave i održive javne financije te promicati održiv i uključiv rast u svim državama članicama.

Stoga se postavlja pitanje kako će ta reforma utjecati na proračunski proces ove godine i kakav će se državni proračun donijeti za 2025. godinu, ističe.

Kaže da je proračun rezultat političkog pregovaračkog procesa, pa je uvijek teško reći kakav se proračun može očekivati za iduću godinu, a pogotovo u situaciji kada Hrvatska nakon parlamentarnih izbora ima novu Vladu, donekle promijenjenog političkog sastava u odnosu na dvije prethodne.

Sredinom srpnja javnost je obično, iščekujući upute za izradu državnog proračuna, imala već prilično jasan uvid u makroekonomski, fiskalni i proračunski okvir za iduće tri godine, no ove godine to nije slučaj, upozorava Ott.

Prazan web ministarstva, malo vremena za raspravu

Naime, na mrežnim stranicama Ministarstva financija i Vlade nije moguće naći ništa o proračunu za 2025. i projekcijama za 2026.- 2027., a nema ni Programa konvergencije koji je Vlada po dosadašnjim procedurama trebala poslati Europskoj komisiji do kraja travnja, kao ni Odluke o proračunskom okviru koji je trebala usvojiti do kraja lipnja. Ako je nedostatak tih informacija posljedica zbivanja na razini EU-a, izvršna bi vlast trebala informirati javnost o tim novostima, smatra.

"Javnost treba znati na temelju čega će i kada Ministarstvo financija moći donijeti uputu za izradu proračuna za iduće trogodišnje razdoblje. Ministarstva i druga državna tijela takvu su uputu ranijih godina dobivala, ili su je bar trebala dobivati, sredinom kolovoza. Ako im uputa za izradu proračuna za iduću stigne tek pri kraju ove godine, računovodstva proračunskih korisnika opet će biti u nezavidnoj poziciji pa će kao i prošlih godina, kada su upute često dolazile u zadnji čas i s kratkim rokovima za izradu prijedloga, biti u vremenskom tjesnacu za izradu realnih vlastitih financijskih planova", kaže Ott.

Dodaje da je i ranije bilo izrazito malo vremena za izradu prijedloga državnog proračuna, te za rasprave i usvajanje proračuna u Saboru, a ove bi ga godine moglo biti još manje.

Pritom izdvaja preporuke Mihaele Bronić i Josipa Franića iz analize IJF-a o rezultatima Hrvatske u međunarodnom istraživanju o otvorenosti proračuna središnje države: "Snažnija uloga Sabora u nadzoru proračuna u prvome redu zahtijeva njegovo uključivanje u postupak planiranja proračunskih politika, odnosno u početnu fazu proračunskoga procesa. Za početak, Vlada bi trebala poslati prijedlog proračuna u Sabor barem dva mjeseca prije početka nove fiskalne godine kako bi saborski zastupnici imali dovoljno vremena za analizu toga dokumenta"

"Ministarstvo financija trebalo bi čim prije objaviti informacije o rokovima i planovima oko novog proračunskog okvira, kako bi javnost znala kako će sve to izgledati ove godine. Hoće li tako i postupiti, tek ćemo vidjeti. Nadajmo se da hoće", zaključila je Ott.