Nuklearna fuzija je sveti gral energetike - pouzdani i dostatni izvor dobivanja struje bez opasnosti od lančanih reakcija poput onih u fuzijskim elektranama Černobilu ili Fukoshimi, a zbog kojih je sve manje ljudi sklonih upotrebi bilo kakve nuklearne energije. Iako je tehnologija fuzije poznata u svijetu još od 1950-ih godina, stvaranjem termonuklearne ili hidrogenske bombe, njezina civilna primjena golica maštu znanstvenicima i energetičarima još i danas. No, da više to nije tema kojom se opterećuju samo "ekscentrični znanstvenici", niti da je riječ o znanstvenoj fantastici pokazuje i činjenica da je Europska unija, s partnerima, uložila 13 milijardi eura u izgradnju Međunarodnog eksperimentalnog termonuklearnog reaktora (ITER). ITER se nalazi na ukupno 180 hektara zemljišta u St-Paul-lez-Durance u blizini Marseillea, na jugu Francuske gdje se nalazi i francuski nuklearni istraživački centar AZO.

Danas je najvažnija značajka ITER-ovog gradilišta platforma čija je veličina približna onoj 60 nogometnih igrališta, na kojoj su smještene znanstvene zgrade i objekti čija je izgradnja započela još 2010. Fuzijska strategija EU-a ili "Roadmap to Fusion Electricity" (skraćeno: Fusion Roadmap) predviđa dovršetak ITER-a do 2022. uz postizanje samogoruće fuzijske plazme do 2027. godine, dok bi prva fuzijska elektrana DEMO trebala biti dovršena do 2035. Kako pojašnjava fizičar s Instituta Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu, dr. Tonči Tadić, cilj ITER-a je pokazati izvedivost uređaja za fuzijsku energiju na industrijskoj skali, odnosno postići tzv. samogoruću plazmu koja grije samu sebe energijom fuzijskih reakcija, oponašajući pritom način na koji Sunce proizvodi energiju."Termonuklearna fuzija je proces spajanja lakih jezgara izotopa vodika u težu jezgru helija uz oslobađanje toplinske energije. Zbog zajamčenog postizanja fuzije i samogoruće plazme, u ITER-u se želi postići temperatura od čak 150 milijuna stupnjeva celzija, tj. 10 puta veća od temperature središta sunca, dok će volumen plina zahvaćenog fuzijom biti osam puta veći od dosad najvećih fuzijskih uređaja u svijetu. ", ističe Tadić.

Hrvatska je već prošle godine oformila svoj tim koji će sudjelovati u tom projektu kroz Croatian Reserch Unit (CRU) - Hrvatsku istraživačku jedinicu kojoj je na čelu fizičar, inače bivši političar, Tonči Tadić sa Zavoda za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković. "Radi se o značajnom znanstvenom projektu koji ima velikih implikacija i na industriju. To je budućnost energije koja neće imati rizike kakve ima današnja primjena "nuklearnih izvora". Nakon što je 1. srpnja Hrvatska, ulaskom u EU, postala i punopravna članica Europske agencije za atomsku energiju (EUROATOM), i naša zemlja se priključila projektu ITER. Kako pojašnjava sam Tadić, sada i hrvatske tvrtke imaju mogućnost sudjelovati u 13 milijardi eura vrijednom projektu.