Nešto više od 65% građana Hrvatske redovito štedi i pritom mjesečno u prosjeku izdvajaju 432 kune, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u rujnu 2013. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe.

Iznos od 432 kune manji je u prosjeku za 11 kuna od iznosa koji su građani štedjeli tijekom 2012. godine. Najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 534 kune mjesečno. Građani u dobi između 15 i 29 godina prosječno mjesečno štede 384 kune, a stariji od 50 godina 363 kune.

Štednju važnom smatra 78% građana, i to neovisno o njihovoj dobi, dok samo njih 3% uopće ne vidi njezinu važnost. Najveći broj ljudi odlučuje se na klasičnu štednju, njih gotovo 40%, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja.

Kao primarni motiv štednje građani Hrvatske navode potrebu stvaranja adekvatnog financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija. Nakon toga slijede stvaranje zaliha za 'stare dane' te potreba manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja. Dio građana motiviran je za štednju kako bi si „kasnije mogao nešto priuštiti", a nakon toga kao motiv za štednju ističe se želja za putovanjima. Manji dio ispitanika jednostavno je izjavio da štedi „bez posebnog razloga".

Na pitanje koliko će novca, u usporedbi sa sadašnjim stanjem, uštedjeti u sljedećih pet godina, 30% ispitanika odgovorilo je da će štedjeti više, 43% otprilike isto, dok je 27% ispitanika izjavilo da će u tom razdoblju uštedjeti manje. Pritom je važno naglasiti da je najoptimističnija skupina građana u dobi od 15 do 29 godina, od kojih čak 50% smatra da će u budućnosti štedjeti više. Kod istog pitanja ispitanici su prošle godine bili manje optimistični te ih je samo 20% odgovorilo da će u sljedećih pet godina uštedjeti više.

Također, zanimljivo je istaknuti da, neovisno o dobi i spolu, čak 42% ispitanika ne zna koliko trenutno iznosi kamatna stopa na njihovu štednju, a još više njih, 68% nikada ne uspoređuje pasivnu kamatnu stopu banke u kojoj štede s pasivnim kamatnim stopama drugih banaka.

Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju za te potrebe, Austrija prednjači. Austrijanci tako prosječno izdvajaju 181 euro, što je 11 eura više nego prošle godine. Nakon njih slijede Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 90 eura te Česi s 81 eurom. Iza Hrvata, koji mjesečno prosječno uštede oko 58 eura, nalaze se još Mađari (49 eura), Rumunji (40 eura) i Srbi (36 eura).