Na razini 28-članog EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u studenome je skliznula za 0,1 posto u odnosu na mjesec ranije, kada je prema revidiranom podatku pala za 0,6 posto, pokazuju najnovije procjene europskog statističkog ureda.

U 19-članoj eurozoni industrijska je proizvodnja pak porasla 0,2 posto u odnosu na listopad kada je pala za revidiranih 0,9 posto.

Daleko najveći rast proizvodnje na mjesečnoj razini među zemljama EU-a čijim je sezonski prilagođenim podacima Eurostat raspolagao zabilježile su Litva, od tri posto, Malta, od 2,6 posto te Poljska i Švedska, od po 1,6 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenome pala 0,8 posto u odnosu na mjesec ranije kada je smanjena 1,3 posto.

Najveći pad proizvodnje na mjesečnoj razini bilježila je Danska, od 4,7 posto, a slijede Irska i Grčka, s padom prozvodnje za 4,1 odnosno 3,7 posto.

Prema kategoriji proizvoda, najviše je u EU u studenome pala proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 0,9 posto, a slijede netrajna potrošačka dobra i intermedijarni proizvodi, s padom proizvodnje za 0,6 odnosno 0,4 posto.

Porasla je proizvodnja kapitalnih dobara i energenata, za 0,6 odnosno 0,7 posto.

Slična situacija bila je i u eurozoni, gdje je proizvodnja kapitalnih dobara i energenata porasla 1,2 odnosno 0,8 posto. Pala je proizvodnja intermedijarnih proizvoda, netrajnih i trajnih potrošačkih dobara, u rasponu od 0,5 do 0,8 posto.

Blaži pad proizvodnje u EU i eurozoni na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u EU u studenome pala za 1,3 posto, nakon revidiranog 1,9-postotnog pada u mjesecu ranije.

I u eurozoni je pad proizvodnje usporio, na 1,5 posto, nakon revidiranog 2,6-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

Među zemljama EU-a čijim su podacima u europskom statističkom uredu raspolagali najviše je smanjena proizvodnja u Grčkoj, za 8,3 posto. Slijede Rumunjska i Estonija s padom proizvodnje za 7,5 odnosno 7,2 posto.

Najveći rast proizvodnje na godišnjoj razini ponovno su pak bilježile Mađarska, za 5,7 posto, i Poljska, za 5,6 posto. Pridružila im se i Finska, s rastom proizvodnje za 3,7 posto.

U Hrvatskoj je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u studenome pala za 0,4 posto u odnosu na isti mjesec godine ranije. U listopadu je pak u istom postotku bila uvećana na godišnjoj razini, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Prema kategoriji proizvoda, najviše je u EU i eurozoni na godišnjoj razini pala proizvodnja intermedijarnih dobara, za 2,3 odnosno 2,8 posto, premda nešto sporije nego u mjesecu ranije.

U oba područja usporio je i pad proizvodnje energenata, u EU na 1,5 posto a u eurozoni na 1,9 posto. Najviše je pak ublažen pad proizvodnje u kategoriji kapitalnih dobara, pri čemu se u EU stopa pada prepolovila na 2,1 posto. Gotovo isti postotni pad zabilježen je i u eurozoni, nasuprot 5,2-postotnom padu u mjesecu ranije.

Rast proizvodnje zabilježen je u kategoriji trajnih i netrajnih potrošačkih dobara, u rasponu od 1,2 do 1,9 posto.