Prema desezoniranim podacima, u odnosu na prethodno tromjesečje slovenski BDP je pao za 9,6 posto, a za 12,9 posto na godišnjoj razini.

U prvoj polovici godine smanjen je za 7,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Statistički podaci tako su potvrdili da je Slovenija u tehničkoj recesiji, a uzrok su negativni učinci zatvaranja gospodarstva i javnog života kako bi se suzbilo širenje novog koronavirusa.

BDP je, naime, pao drugi kvartal zaredom: u prvom tromjesečju, krajem kojega je vlada proglasila epidemiju i zaustavila javni život, bio je realno 2,5 posto niži nego u istom razdoblju prošle godine i 3,7 posto niži prema desezoniranim podacima. U odnosu na prethodno tromjesečje, u prvom ovogodišnjem kvartalu pao je za 4,8 posto.

Pad BDP-a u drugom tromjesečju posljedica je smanjenja većine njegovih komponenti.

Potrošnja kućanstava, koja je među najvažnijim sastavnicama domaće potrošnje, u drugom tromjesečju 2020. bila je 16,6 posto manja, dok su bruto investicije u osnovni kapital pale za 16,7 posto.

Pao je i slovenski izvoz i to za 24,5 posto u odnosu na lanjsko drugo tromjesečje.

Podaci za drugo tromjesečje potvrdili su prognoze Ureda za makroekonomske analize i razvoj (UMAR), koji je krajem lipnja procijenio da bi pad mogao biti između 13 i 15 posto.

No, već u trećem tromjesečju situacija u značajnom dijelu slovenskog gospodarstva počela se poboljšavati, što pokazuju i makroekonomski podaci te ankete poduzeća i potrošača. Tijekom 2020. godine, pad BDP-a bez novih novih velikih šokova, prema predviđanjima domaćih i međunarodnih institucija ne bi trebao prelaziti osam posto, navodi slovenska novinska agencija STA.