Najpoznatiji talijanski bankar, šef Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi, počeo je pripremati teren za dosad neviđen potez u Europskoj uniji, da središnja banka kupi državne obveznice. Takvu je mogućnost Draghi najprije naznačio u ovotjednom razgovoru s europarlamentarcima, a jučer na jednom bankarskom kongresu ponovio je da će "učiniti sve što treba" kako bi potaknuo rast potrošačkih cijena i spriječio novu recesiju u eurozoni.

Širi kanale

Milijarde eura koje je Draghi pustio na tržište sporo dolaze do privatnih korisnika, no zato se banke lakše odlučuju na financiranje država i kupnju državnih obveznica čije su premije na povijesno najnižim razinama. Potezi ECB-a posebno idu na ruku zemljama s visokim razinama javnog duga i deficita, među kojima je i Draghijeva Italija, pa ne čudi što najveći otpori njegovoj politici dolaze iz Njemačke koja prigovara da jeftin novac smanjuje pritisak na reforme. No Draghi i je i jučer kazao da će ′proširiti još više kanala kroz koje će intervenirati′ ako sadašnje mjere nisu dovoljne. Kupovanje državnih obveznica moglo bi se protumačiti i kao tiskanje novog novca za kojim je prije pet godina posegnuo američki FED da bi smanjio nezaposlenost i potaknuo rast gospodarstva.

U Hrvatskoj narodnoj banci oprezno reagiraju na zapravo spektakularne najave iz Frankfurta pa Vedran Šošić, zamjenik guvernera, kaže da "središnja banka nije iscrpila prostor za svoje djelovanje". HNB godinama trpi kritike iz dijela ekonomskih i političkih krugova zbog inertnosti, no na sve takve prigovore Vujčić odgovara da su strukturne reforme, povećanje konkurentnosti i fiskalna prilagodba naš jedini prostor za djelovanje.

Procijenimo li da će nam trebati dodatna likvidnost, mi još uvijek možemo spustiti obveznu pričuvu ili minimalna devizna potraživanja - kaže Vedran Šošić. Hrvatska europarlamentarka Ivana Maletić, koja je pažljivo pratila Draghijevo izlaganje u Bruxellesu, ima razumijevanja za takav stav HNB-a.

Kod nas je definitivno potrebna aktivnija uloga monetarne politike, međutim bez provedbe strukturnih reformi kojima će se u prvom redu riješiti dugovi privatnog sektora nastali zbog posljedica krize i time smanjiti rizičnost financiranja banaka, monetarne mjere ne bi dale željene rezultate - kaže Ivana Maletić.

Uzeli bi devize

Rušenje tečaja može biti jedna od negativnih posljedica dodatnog tiskanja novca, posebno za zemlju u kojoj su svi dugovi vezani uz valutnu klauzulu.

Mjere kojima bi HNB otkupila od banaka državne vrijednosne papire, što ECB želi napravit na razini Monetarne unije, kod nas bi dodatno povećale likvidnost banka, ali one bi između ulaganja u riskantna i prezadužena poduzeća vjerojatno odabrale kupnju deviza i time dodatno smanjile konkurentnost gospodarstva - komentira Maletić i dodaje da probleme treba rješavati odozdo, polazeći od gospodarstva i poduzetnika, a onda rješenjima dati dodatan zamah pametnom kombinacijom mjera monetarne politike. Analitičari procjenjuju da bi ECB-ov otkup državnih obveznica mogao krenuti početkom 2015.