U najnovijem izdanju publikacije Transition Report Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) glavni ekonomist EBRD-a Erik Berglof kaže kako je iznenađen slabostima regulacije financijskih tržišta država u tranziciji. Petera Sanfeya, glavnog ekonomista EBRD-a za područje jugoistočne Europe, upitali smo koje su to slabosti i u kojim zemljama?

Glavne slabosti financijskog sektora, koje su do izražaja došle pod utjecajem svjetske krize, u većini zemalja se očituju u tome da su odobravani krediti u stranim valutama klijentima koji nisu osigurali taj valutni rizik, a oni su se našli u velikim poteškoćama s otplatom kad je došlo do gospodarskog pada te je još usto u nekim slučajevima došlo i do znatne deprecijacije valute. Zbog toga EBRD zajedno s ostalim međunarodnim financijskim institucijama i državnim vlastima aktivno radi na razvijanju tržišta kapitala u lokalnim valutama diljem regije, kao dio novog programa razvoja snažnijeg i sigurnijeg rasta u srednjem razdoblju.

Koje su slabosti regulacije u hrvatskim financijama?
Hrvatski financijski sustav i prije i za vrijeme krize bio je relativno dobro reguliran, što je rezultiralo da su banke dobro kapitalizirane i likvidne. Posebice su važni koraci koje je poduzela središnja banka u kontroli pretjeranoga kreditiranja u godinama prije krize, što je bilo važno za ograničavanje opsega kreditnog buma u Hrvatskoj. Razgovaramo s vlastima u Hrvatskoj kako bismo dalje razvijali lokalno tržište kapitala kao dijela šireg programa koji sam već spomenuo.

Može li se izjava o slaboj financijskoj regulaciji primijeniti i na Hrvatsku?
Mislim da sam na to pitanje odgovorio – Hrvatska ima snažan i dobro kapitaliziran bankarski sustav koji se dobro nosio s krizom. Međutim, ostali aspekti financijskog sustava, posebice potreba za većom udjelom mikrofinanciranja i privatnih vlasničkih ulaganja (private equity), mogu se dalje razvijati u idućim godinama.

Koja je država jugoistoka Europe najviše napredovala?
Bugarska i Rumunjska kao članice EU i Hrvatska koja je vrlo blizu završetku pregovora su u jugoistočnoj Europi više napredovale u reformama od ostalih zemalja. Međutim, čak i u te tri države postoji potreba za znatnim reformama u idućem razdoblju. Naša analiza koja prati izazove u sektorskim reformama u ovogodišnjem je izvještaju pokazala kako i dalje postoje veliki izazovi kao što su transport, lokalna infrastruktura, energetska održivost i dijelovi financijskog sustava.


Koja je država u najvećim problemima?
Što više idemo prema istoku regije u kojoj posluje EBRD, države se više suočavaju s tranzicijskim problemima, pogotovo kada je riječ o državama središnje Azije i Kavkaza. Razina tranzicije i razvoja Hrvatske vrlo je slična onoj državama srednje Europe.

Kako komentirate najnovije najave da država u Mađarskoj i Poljskoj namjerava uzeti sredstva iz drugoga mirovinskog stupa?
Postoji opće pitanje kao i široka zabrinutost u mnogim državama, uključujući i one izvan EBRD-ove regije, o kapitaliziranoj mirovinskoj štednji s obzirom na probleme tržišta dionica i svjetsku krizu. Taj je problem pogotovo izražen u našoj regiji sa zabrinjavajućim posljedicama. Ishitrene odluke bi trebalo izbjegavati i one bi se trebale temeljiti na koordiniranom radu između EU, vlada i ostalih zainteresiranih strana kako bi se izbjegle potencijalno ozbiljne posljedice, pogotovo ako iskorištavanje mirovinskih fondova može narušiti cilj razvoja lokalnih tržišta kapitala. Međutim, problemi koji su za svaku državu specifični moraju se uzeti u obzir u općoj procjeni jer su neke zabrinutosti racionalne (visoke naknade i relativno mali prinosi), ali većina ih nije opravdana.