Zašto je pao BDP i koliko je to bilo očekivano, upitali smo Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta.

"Pad BDP-a nipošto nije neočekivan: usporavanje u zadnjem kvartalu vidjelo se i po aktivnostima u pojedinim sektorima, ponajprije trgovine i prometa, koji su usporili. Na prijelazu u 2012. došlo je do značajnog smanjenja osobne potrošnje. Pokazat će se i usporeno punjenje proračunskih prihoda, što znači da je odluka Vlade o prebacivanju poreznog opterećenja na kućanstva, kroz podizanje PDV-a na 25 posto, potpuno pogrešna odluka", pesimistično će Lovrinčević.

Rast PDV-a, tvrdi on, hrvatsku će ekonomiju u prvom dijelu 2012. gurnuti u recesiju, a bitniji pomaci, tvrdi, ne mogu se očekivati ni u izvozu, jer potražnja u našem okruženju također pada, ili u najboljem slučaju stagnira.

Eh, da smo to napravili 2006. ili 2007., kad smo trošili "kao ludi"....

"Meni je koncept prebacivanja poreza s troška rada na kućanstva potpuno razumljiv, ali je potpuno pogrešno tempiran. Znali smo da je Hrvatska na ulasku u recesiju, protekla Vlada je baš zbog krenula u rasterećenje potrošnje, povlačenjem kriznog poreza", navodi Lovrinčević, čije izjave ipak trebala staviti u kontekst činjenice da da ga je Jadranka Kosor, dok je bila premijerka, angažirala kao savjetnika.

za Linićevu poreznu reformu, dodaje, bilo bi idealno da se dogodila u vrijeme Sanaderove Vlade, 2006. ili 2007., kad je osobna potrošnja prolazila kroz veliki "boom", a hrvatska kućanstva masovno podizala potrošačke kredite, ulazili u minuse po tekućem računu...

"Trebalo je tada ograničiti rast kredita i raditi ovo što se radi danas: sniziti doprinose na rad i podići PDV. Sad sve ovisi o investicijama javnih poduzeća u drugom dijelu godine, no i tu treba biti oprezan, jer njihova realizacija povećava javni dug i garancije izvan gabarita koji su usvojeni u proračunu", tvrde s Ekonomskog instituta.

Od investicijskog zamaha preko javnih kompanija, u kojega se uzda potpredsjednik Vlade Čačić, privremeno će živnuti tržište rada, građevinski i prerađivački sektor.

"Vlada je trebala radikalnije rezati rashodovnu stranu proračuna, na 6 do 7 milijardi kuna, i onda to preliti u investicije javnog sektora, bez potrebe za zaduživanjem. trebalo je više kresati prava socijalnog sektora, branitelja i javne uprave, ništa se bitno nije promijenilo, a očito je da ulazimo u recesiju", uvjerava Lovrinčević, najavljujući gotovo siguran ulazak Hrvatske u novu recesiju.

"Dodatno će ojačati socijalne tenzije, a to će Vladi zavezati ruke za bilo kakve reforme, koje su trebali provesti odmah, u startu", zaključuje on.