Hrvatsko gospodarstvo smanjit će se ove godine osam posto, procjenjuje S&P, ublaživši procjenu iz svibnja kada je predvidio 9-postotni pad.

U 2021. trebalo bi porasti 5,6 posto i dosegnuti pretpandemijsku razinu 2022., godinu dana ranije no što je agencija procijenila u svibnju.

Pandemija koronavirusa pogađa Hrvatsku ponajprije preko turističkog i ugostiteljskog sektora, a preliminarne informacije pokazuju da bi pad prihoda od turizma mogao biti blaži od 70 posto, procijenjenih u svibnju, ističe S&P.

"Unatoč kontinuirano povišenom pritisku na najistaknutije gospodarske sektore u sljedećim mjesecima, nekoliko će faktora spriječiti trajnu štetu po temeljne kreditne pokazatelje Hrvatske", smatraju u agenciji.

"Hrvatska je ušla u 2020. godinu sa znatno poboljšanim stanjem u vanjskotrgovinskoj bilanci i u proračunu, nakon višegodišnjeg smanjenja makroekonomskih neravnoteža", bilježe.

To je vladi omogućilo snažan fiskalni odgovor, koji će ublažiti pandemijski udar na tržište rada, konstatira S&P.

Ujedno bi alati monetarne politike, odgovor Hrvatske narodne banke, obilne devizne rezerve od gotovo 40 posto BDP-a i prihodi od turizma u proteklim mjesecima trebali ublažiti potencijalne vanjske pritiske na financiranje, dodaju.

Ukazuju i na preventivni valutni swap s Europskom središnjom bankom (ECB) u vrijednosti dvije milijarde eura, sklopljen uoči ulaska u Europski tečajni mehanizam II.

Hrvatski gospodarski oporavak u razdoblju od 2021. do 2023. značajno će poduprijeti i neto priljev iz proračuna Europske unije u sklopu više omotnica, uključujući i "Next Generation EU".

To bi, zajedno s ustrajanjem vlade u štedljivoj fiskalnoj politici, trebalo pomoći u konsolidaciji proračunskog deficita i stvoriti uvjete da javni dug od 2021. ponovo krene silaznom putanjom, kao i prije pandemije Covida 19.

Procjenjuju da će Hrvatska ove godine zabilježiti proračunski manjak od 6,4 posto BDP-a, ublaživši procjenu iz svibnja za 0,4 postotna boda budući da je gospodarstvo zahvaljujući "otpornom" turizmu bilježi bolje rezultate no što se očekivalo.

U 2021. godini manjak u proračunu opće države trebao bi pasti na oko tri posto BDP-a a silazni trend trebao bi se nastaviti i u 2022. i u 2023., budući da će vlada nastojati poštovati Maastriške kriterije u procesu usvajanja eura.

Javni dug iskazan u BDP-u trebao bi ove godine iznositi 85,8 posto, u usporedbi s 87 posto procijenjenih u svibnju. U idućoj godini trebao bi pasti na 83,4 posto. U svibnju agencija je očekivala da će kliznuti na 83,9 posto.

Rejting podupiru umjerena neto zaduženost Hrvatske i višak u proračunu opće države u razdoblju od 2017. do 2019. a ograničava ga ispodprosječni dohotak u usporedbi sa sličnim zemljama i visoki javni dug, konstatira agencija.

Hrvatska također ima manje fleksibilan monetarni okvir od sličnih zemalja iako on funkcionira kao sidro, primjećuju.

Izgledi su za rejting stabilni budući da će pojačani zaštitni mehanizmi i izgledi za oporavak gospodarstva amortizirati rizike koje za bilancu plaćanja i proračun predstavlja utjecaj pandemije koronavirusa na važan turistički sektor, navodi agencija.

Upozorava da bi mogla sniziti rejting Hrvatske ako ojačaju vanjski pritisci na financiranje odnosno ako se javne financije ne oporave u sljedeće dvije do tri godine, što bi značilo rast javnog duga.

Rejting bi mogao biti podignut bude li hrvatsko gospodarstvo, a time i BDP po stanovniku, u sljedeće tri godine raslo snažnije no što trenutno u S&P-u očekuju.

Dugoročno bi na rejting trebalo povoljno utjecati i usvajanje eura, dodaju.